Raditerapija raka oka

Raditerapija raka oka invazivna je terapijska metoda koja koristi visokoenergetske rendgenske zrake za ubijanje ćelija raka. Ona je danas postala uobičajena metoda lečenja melanom oka. Njena prednost u odnosu na operaciju je očuvanje strukture oka, što može rezultovati boljim stanjem oka nakon tretmana.

Raditerapija raka oka
Klasifikacija i spoljašnji resursi
MKB-10D
MKB-9-CM92.2-92.3
MedlinePlus001918
MeSHD011878

I pored toga što terapija zračenjem može spasiti deo preostalog vida u oku, ona ponekad može imati i negativno dejstvo i oštetiti druge delove oka.[1]

Indikacije uredi

Rak oka predstavlja terapijski izazov zbog osetljivih tkiva koja su uključena i potrebe da se on uništi uz minimalni gubitak vida. Radioterapija (RT) je jedan od nekoliko modalita koji se koriste osim hirurgije, lasera, krioterapije i hemoterapije u lečenju raka oka:[2]

  • Tumori bulbarne konjunktive, skvamozni karcinom i maligni melanom, mogu se lečiti radioaktivnim plakom: stroncijum-90, rutenijum-106 (Ru-106) ili jod-125 (I-125), nakon ekscizije.[2]
  • Ako tumor zahvata forniks ili tarzalnu konjunktivu, protonska terapija može lečiti konjuktivu i poštedeti veći deo oka. Alternativno, intersticijski implant I-125 se može koristiti sa zaštitom rožnjače i sočiva.[2]
  • Limfom limfoidnog tkiva povezan sa sluznicom konjunktive može se lečiti prednjim elektronskim poljem sa zaštitom sočiva i 25–30 Gy u frakcijama od 2 Gy.[2]
  • Diskretni retinoblastom, prevelik za krioterapiju ili termolaser, ili se ponavlja nakon ovih modaliteta, može se lečiti terapijom plaka, I-125 ili Ru-106.[2]
  • Za velike retinoblastome, višestruke tumore ili staklasto telo, celo oko se može lečiti aplikatorom I-125, poštedeći koštanu orbitu, ili EBRT, pod anestezijom, koristeći rendgenske zrake ili protonsku terapiju sa vakuumskim kontaktnim sočivima za fiksiranje očiju u traženom položaju. Postenukleisane orbite sa rizikom za recidiv retinoblastoma mogu se lečiti implantatom I-125 sa zaštitom da bi se smanjila doza na koštanu orbitu.[2]

Vrste radioterapije uredi

Za lečenje karcinoma oka danas su na raspolaganju različite vrste terapije zračenjem.[1] Spoljašnje zračenje se obično koristilo za retinoblastom (rak oka u detinjstvu), melanom uvee (u nekoliko centara) i za metastatske tumore (koji su se proširili sa drugog dela tela na oko).[3]

Brahiterapija uredi

Brahiterapija (terapija plaka) oblik je terapije zračenjem za koju se koriste i nazivi očna brahiterapija, terapija episkleralnim plakom, radijacioni implantat ili radioaktivni izvor. Ona je danas postalo najčešći tretman zračenjem za većinu melanoma oka, jer daje tumoru visoko koncentrisanu dozu zračenja (sa relativno manje zračenja okolnim zdravim tkivima). Studije su pokazale da je u mnogim slučajevima ona podjednako efikasna kao i enukleacija (operacija za uklanjanje).

U ovom pristupu, mali nosač (veličine zrna pirinča) koji sadrži radioaktivno „jezgro“ (poznat kao plak), postavlja se na spoljašnju stranu očne jabučice preko mesta gde se nalazi rak ili tumor. Nosač je tipično oblikovana kao veoma mali čep za flašu i ima zlato ili olovo sa spoljašnje strane kako bi se zaštitila obližnja tkiva od zračenja. Trenutno se preporučuje upotreba paladijuma-103 za terapiju zračenja plaka kod većine horoidalnih melanoma. Dok su studije pokazale da su niskoenergetski plakovi joda-125 u velikoj meri zamenili kobalt-60 i rutenijum-106 za terapiju zračenjem plaka.[4][5][6][7][8]

Doza zračenja koja se isporučuje tumoru određena je vrstom, brojem i jačinom jezgra koje se koristi i dužinom vremena implantacije. Doza će takođe zavisiti od veličine tumora i njegove lokacije. Iako svi plakovi mogu da unište tumor, plak koji isporučuje najmanje zračenja pacijentovoj makuli, optičkom nervu i fovei pružiće pacijentu najbolju šansu da održi funkciju vida (tokom vremena).

Zračenje traje veoma kratko, a najveći njegov deo usmeren je samo na tumor. Za vreme ove terapije bolesnik se prima na bolničko lečenje. Olovni flaster ili olovne naočare moraju se držati preko operisanog oka dok je plak u oku.

Plak se ušiva na mesto na očnoj jabučicu sitnim šavovima tokom kratkotrajne operacije. Ovo se ponekad može uraditi u lokalnoj anesteziji (lekovima za umrtvljenje) i sedativima, mada ponekad može biti potrebna i opšta anestezija (u kojoj je pacijent u dubokom snu). Tako postavljen plak obično se ostavlja na mestu plasiranja najmanje nekoliko dana. Tačno vreme zavisi od veličine tumora i jačine izvora zračenja.

Zatim se radi još jedna operacija, ovoga puta za uklanjanje plaka, nakon koje se pacijent otpušta iz bolnice.

Osobine radioizotopa
Sr-90 Ru-106 Pd-103 I-125 Ir-192 Co-60
Emisija β β γ X+γ γ γ
Polu život 28,8 godina 374 dana 17 dana 60 dana 74 dana 5,26 godina
Energija (MeV) 2.27 3.54 0,021 0,027 0,38 1.25
HVL u tkivu (mm) 1.5 2.4 11 20 116
Korisni opseg mm 2 5–6 13
Sklera: apeks doza 5–10 × 3.5 × 3 ×
Mm Pb za smanjenje doze za 95% 1 (Ag) 0.06 0,25 15 60

Pun efekat zračenja na tumor obično se uočava nakon 3 do 6 meseci.

Ovaj tretman leči oko 9 od 10 malih do srednjih tumora i može da očuva vid kod nekih ljudi, u zavisnosti od toga u kom delu oka se nalazi melanom. Izgledi za vid nisu tako dobri ako je tumor veoma blizu optičkog nerva, koji prenosi vizuelne slike od oka do mozga.

Komplikacije mogu nastati nakon terapije zračenjem za intraokularne i orbitalne tumore. Incidencija ovih komplikacija je povezana sa količinom (dozom) koja se daje, brzinom doze, uzrastom pacijenta, drugim sinhronim bolestima i tolerancijom pojedinca na terapiju zračenjem. Generalno, veći tumori zahtevaju više zračenja da bi ih ubili, kao i neki tumori koji su manje osetljivi na zračenje.[3]

Postoje velike razlike između terapije plakom koja obično daje zračenje konstantno tokom 5-7 dana, u poređenju sa terapijom spoljašnjim snopom, koja obično daje 5 dnevnih doza od 1.200-1.500 cGi za 5 minuta (svaka).

Terapija zračenjem spoljašnjim snopom uredi

U ovom pristupu, kod koga je izvor zračenja izvan tela, zračni snop se fokusirano na rak. Za melanome oka, upotreba ove vrste terapije zračenjem je generalno ograničena na novije metode koje fokusiraju uske snopove zračenja na tumor.

Terapija zračenjem protonskim snopom uredi

Umesto korišćenja rendgenskih zraka kao u standardnoj terapiji zračenjem, ovaj pristup cilja protonske zrake ka raku. Za razliku od rendgenskih zraka, koji oslobađaju energiju i pre i nakon što pogode cilj, protoni nanose malo štete tkivima kroz koja prolaze i oslobađaju svoju energiju tek nakon što pređu određenu udaljenost. To znači da zračenje protonskog zraka može biti u stanju da isporuči više zračenja tumoru, ali da manje ošteti obližnja normalna tkiva. Ova vrsta tretmana zračenjem se češće koristi za veće tumore i za tumore koji su bliže optičkom nervu.[9]

Pre tretmana, operacijom se pričvršžuje sićušna metalne kopče na beli, spoljašnji zid oka. Ovo se radi pod opštom anestezijom.[9] Lečenje je slično rendgenskom snimanju, ali doza zračenja je mnogo veća.

U većini slučajeva, ukupna doza zračenja se deli na dnevne frakcije (koje se obično daju od ponedeljka do petka) tokom nekoliko nedelja. Tretman obično nije bolan.

Specijalizovane mašine potrebne za proizvodnju protona trenutno se nalaze samo u određenim centrima.

Stereotaktička radiohirurgija uredi

Uprkos đto u nazivu metode postoji reč hirurgija, u ovom tretmanu se ne izvodi nikakva hirurška operacija, već se termin "hirurgija" koristi da opiše tačnu prirodu snopa zračenja. Ova vrsta tretmana omogućava primenu velike, precizno date doze zračenja na područje tumora u jednoj sesiji.[9]

Iako se različiti aparati mogu koristiti za emitovanje zračenja, svi oni rada na jedan od sledeća dva načina:

  • Gama nož koji je fiksiran na jednom mestu fokusira zrake zračenja iz stotina različitih uglova na tumor odjednom u kratkom vremenskom periodu u jednoj sesiji tretmana.
  • CyberKnife® i Clinac® aparati, koriste računar za kontrolu radaopreme za zračenje koja se kreće kružnim pokretima (pod uglom od 180 stepeni) preko tumora kako bi isporučila pojedinačne snopove zračenja u različito vreme iz mnogo različitih uglova. Ovi tretmani se rade više dana.

Stereotaktička radiohirurgija se ne koristi tako često kao brahiterapija ili terapija protonskim snopom kao početni tretman kod melanoma oka.

Mogući neželjeni efekti terapije zračenjem uredi

Glavna briga kod terapije zračenjem je oštećenje delova oka, što dovodi do problema kao što su:[10][11]

  • zamagljen vid,
  • suvo oko,
  • katarakta,
  • odvajanje mrežnjače,
  • glaukom (povećan pritisak unutar oka),
  • gubitak trepavica,
  • problemi sa suznim kanalima,
  • krvarenje u oku.

Neki od ovih tretmana mogu dovesti do delimičnog ili potpunog gubitka vida ili drugih problema, koji se možda neće desiti odmah i mogu se pogoršati s vremenom. Rizik zavisi od veličine i lokacije tumora.[3]

Pošto je zračenje fokusirano samo na zahvaćeno oko, nije verovatno da će uticati na vid na drugom oku ili izazvati druge neželjene efekte ponekad povezane sa terapijom zračenjem, kao što je gubitak kose ili mučnina.[9]

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ a b „Radiation Therapy for Eye Cancer”. www.cancer.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-18. 
  2. ^ a b v g d đ e „Radiotherapy for ocular tumours”. www.ncbi.nlm.nih.gov. Pristupljeno 18. 1. 2023. 
  3. ^ a b v „Eye and Vision Sparing Radiation Therapy for Intraocular Tumors » New York Eye Cancer Center”. New York Eye Cancer Center (na jeziku: engleski). 2016-05-31. Pristupljeno 2023-01-18. 
  4. ^ Finger PT. Radiation Therapy for Choroidal Melanoma. Survey of Ophthalmology (Review Article) 42:215-32, 1997.
  5. ^ Finger PT, Berson A, Szechter A. Palladium-103 Plaque Radiotherapy for Choroidal Melanoma: Results of a 7-Year Study. Ophthalmology 106:606-613, 1999
  6. ^ Finger PT, Berson A, Ng T, Szechter A. Palladium-103 Plaque Radiotherapy for Choroidal Melanoma: An 11-Year Study. International Journal of Radiation Oncology Biology Physics 54;1438-1445, 2002.
  7. ^ Finger PT, Chin KJ, Duvall BS for The Palladium-103 for Choroidal Melanoma Study Group. Palladium-103 Ophthalmic Plaque Radiation Therapy for Choroidal Melanoma: 400 Treated Patients. Ophthalmology 2009;116:790-6.
  8. ^ Laube T, Fluhs D, Kessler C, Fiscia LE, Bornfeld N. Determination of Surgeon’s Absorbed Dose in Iodine-125 and Ruthenium-106 Ophthalmic Plaque Surgery Ophthalmology 107;107:366-369.
  9. ^ a b v g „Radiotherapy for eye cancer (ocular melanoma) - Macmillan Cancer Support”. www.macmillan.org.uk (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-18. 
  10. ^ Ritland JS, Eide N, Tausjo J. External beam irradiation therapy for choroidal haemangioma. Visual and anatomic results after a dose of 20-25 Gy. Acta Ophthalmol Scand. 2001;79:184–186.
  11. ^ Dunavoelgyi R, Dieckmann K, Gleiss A, Sacu S, Kircher K, Georgopoulos M, et al. Local tumour control, visual acuity and survival after hypofractionated stereotactic photon radiotherapy of choroidal melanoma in 212 patients treated between 1997 and 2007. Int J Radiat Oncol Biol Phys. 2011;81:100–205.

Spoljašnje veze uredi

 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).