Radnevo
Radnevo (bug. Раднево) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje, sedište istoimene opštine Radnevo u okviru Starozagorske oblasti.
Radnevo bug. Раднево | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Starozagorska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 14.269 (2.007 ) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 18′ 00″ S; 25° 56′ 00″ I / 42.3° S; 25.933333° I |
Aps. visina | 113 m |
Površina | 84.509 km2 |
Veb-sajt | |
www.obshtina.radnevo.net |
Geografija uredi
Položaj: Radnevo se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 250 km istočno, a od oblasnog središta, Stare Zagore grad je udaljen 30 km jugoistočno.
Reljef: Oblast Radneva se nalazi u oblasti Gornjetrakijske kotline. Grad se smestio na levoj obali reke, na oko 110 metara nadmorske visine. U blizini grada se nalaze ležišta uglja.
Klima: Klima u Radnevu je izmenjeno kontinentalna klima sa uticajem obližnjeg Egejskog mora.
Vode: Kroz Radnevo protiče rečica Sazlijka.
Istorija uredi
Oblast Radneva je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.
Krajem 14. veka oblast Radneva je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.
Godine 1885. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.
Stanovništvo uredi
Po procenama iz 2007. godine Radnevo je imalo oko 14.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Turci i Romi. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.
Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje, a manjinska islam.