Raženi hleb
Raženi hleb je vrsta hleba napravljena od brašna raži. Hleb može biti svetle ili tamne boje, u zavisnosti od tipa brašna koje se koristi i dodataka, te je obično tvrđi (zbijenije strukture) od hleba pravljenog od pšeničnog brašna. Ima više vlakana od belog hleba i često je tamnije boje i jačeg ukusa. Raženi hleb ima značajne zdravstvene prednosti u poređenju sa belim hlebom.
Tamni raženi hleb se najviše koristio do srednjeg veka. Mnoge različite vrste raženog žita potiču iz različitih delova Evrope poput Finske, Danske, baltičkih država i Nemačke. U Austriji, Finskoj, Estoniji, Danskoj, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj, Belorusiji i Rusiji raženi hleb je najpopularniji od svih vrsta hlebova.
Raženi hleb je većinom napravljen sa najmanje 90% brašna. Čisti raženi hleb ne sadrži pšenično brašno. U Nemačkoj raženi hleb sa nižim udelom raži od 90% nazvan je crni hleb.[1] Hleb je napravljen od brašna ili prekrupe, vode, kvasaca, soli, kiselog testa za hleb i začina kao što su kim, anis, komorač, susam ili korijander.
Vidi još uredi
- Svojstva raženog hleba i zašto je koristan
- Način pripreme (video zapis) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. oktobar 2018)
Reference uredi
- ^ „Leitsätze für Brot und Kleingebäck” (PDF) (na jeziku: nemački). Arhivirano iz originala (PDF) 21. 01. 2020. g.