Razvoj svetskog rekorda na 800 metara za žene

списак на Викимедији

Svetski rekordi u disciplini trčanja na 800 metara u ženskoj konkurenciji, koje IAAF zvanično priznaje, vode se od 1922. godine. Prvi rekordi su mereni ručno (štopericom). Do 1975. IAAF je priznavao za rekorde rezultate koji su se postizani na 800 m i 880 jardi. Rezultat na 880 jardi je obeležavan sa u (jardi).

Od 1975. IAAF priznaje rezultate merene ručno i elektronskim putem a za discipline trčanja na 100, 200 i 400 metara. Od 1. januara, 1977, IAAF za ove discipline priznaje samo rezultate merene elektronskim putem i prikazanom vremenu na stotinke sekunde.

Prva svetska rekorderka na 800 metara čiji je rezultat ratifikovan od IAAF bila je Žoržet Lenoar u vremenu 2:30,4+. Rekord je postignut kao prolazno vreme na dužoj distanci.

Da danas (30.6.2017.) IAAF je ratifikovao ukupno 29 svetska rekorda u ženskoj konkurenciji.

Ratifikovani rekordi na 800 metara uredi

Vreme Elektronski Atletičarka Zemlja Mesto Datum Trajanje
2:30,4+ Žoržet Lenoar   Francuska Pariz, Francuska 20. avgust 1922.[1] 10 dana
2:26,6y Meri Lins   Velika Britanija London, Ujedinjeno Kraljevstvo 30. avgust 1922. [1] 4 godine, 11 meseci i 8 dana
2:23,8 Lina Bačauer   Nemačka Breslau, Poljska 7. avgust 1927. [1] 10 meseci i 9 dana
2:20,4 Inga Jencel   Švedska Stokholm, Švedska 16. jun 1928. [1] 15 dana
2:19,6 Lina Radker   Nemačka Bžeg, Poljska 1. jul 1928.[1] 1 mesec i 1 dan
2:16,8 Lina Radker   Nemačka Amsterdam, Holandija 1. jul 1928.[1] 16 godina i 25 dana
2:15,9 Ana Larson   Švedska Stokholm, Švedska 27. avgust 1944.[1] 11 meseci i 23 dana
2:14,8 Ana Larson   Švedska Helsingborg, Švedska 19. avgust 1945.[1] 11 dana
2:13,8 Ana Larson   Švedska Stokholm, Švedska 30. avgust 1945.[1] 4 godine, 10 meseci i 17 dana
2:13,0 Jevdokija Vasiljeva   Sovjetski Savez Moskva, SSSR 17. jul 1950.[1] 1 godina i 9 dana
2:12,2 Valentina Pomogajeva   Sovjetski Savez Moskva, SSSR 26. jul 1951.[1] 1 mesec
2:12,0 Nina Pletnjeva   Sovjetski Savez Minsk, SSSR 26. avgust 1951.[1] 9 meseci i 20 dana
2:08,5 Nina Otkalenko   Sovjetski Savez Kijev, SSSR 15. jun 1952.[1] 1 godina, 2 meseca i 12 dana
2:07,3 Nina Otkalenko   Sovjetski Savez Moskva, SSSR 27. avgust 1953.[1] 1 godina i 20 dana
2:06,6 Nina Otkalenko   Sovjetski Savez Kijev, SSSR 9. septembar 1954.[1] 1 godina i 8 dana
2:05,0 Nina Otkalenko   Sovjetski Savez Zagreb, Jugoslavija 24. septembar 1955.[1] 4 godine, 9 meseci i 9 dana
2:04,3 Ljudmila Ševcova   Sovjetski Savez Moskva, SSSR 3. jul 1960.[1] 2 meseca i 4 dana
2:04,3 2:04,50 Ljudmila Ševcova   Sovjetski Savez Rim, Italija 7. septembar 1960.[1] 1 godina, 5 meseci i 24 dana
2:01,2+ Diksi Vilis   Australija Pert, Australija 3. mart 1962.[1] 2 godine, 7 meseci i 17 dana
2:01,1 En Paker   Velika Britanija Tokio, Japan 20. oktobar 1964.[1] 2 godine, 8 meseci i 8 dana
2:01,0 Džudi Polok   Australija Helsinki, Finska 28. jun 1967.[1] 1 godina i 22 dana
2:00,5 Vera Nikolić   Jugoslavija London, Ujedinjeno Kraljevstvo 20. jul 1968.[1] 2 godine, 11 meseci i 21 dan
1:58,5 1:58,45 Hildegard Falk   Zapadna Nemačka Štutgart, Zapadna Nemačka 11. jul 1971.[1] 2 godine, 1 mesec i 13 dana
1:57,5 1:57,48 Svetla Zlateva   Bugarska Pirej, Grčka 24. avgust 1973.[1] 4 godine, 11 meseci i 1 dan
1:56,0 Valentina Gerasimova   Sovjetski Savez Kijev, SSSR 12. jun 1976.[1] 1 mesec i 14 dana
1:54,9 1:54,94 Tatjana Kazankina   Sovjetski Savez Montreal, Kanada 26. jul 1976.[1] 3 godine, 10 meseci i 17 dana
1:54,9 1:54,85 Nadežda Olizarenko   Sovjetski Savez Moskva, SSSR 12. jun 1980.[1] 1 mesec i 15 dana
1:53,5 1:53,43 Nadežda Olizarenko   Sovjetski Savez Moskva, SSSR 27. jul 1980.[1] 3 godine, 1 mesec i 14 dana
1:53,28 Jarmila Kratohvilova   Čehoslovačka Minhen, Zapadna Nemačka 26. jul 1983.[1] 43 godine i 364 dana

y – vreme postignuto na 880 jardi i ratifikovano kao rekord na 800 metara

+ – vreme izmereno kao prolazno vreme u nekoj dužoj distanci

Od 1981. IAAF je prihvatio elektronsko merenje vremena do stotinke sekunde za sve discipline do 10.000 m (uključujući i nju).[1] Zato je rekord Nadežde Olizarenko 1:53,5 iz 1980. godine prilagođen na 1:53,43.

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š „16th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook. London 2017.” (pdf). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2017. str. 777−778. Pristupljeno 23. 6. 2018. 

Spoljašnje veze uredi