Razvoj svetskog rekorda na 800 metara za žene
Svetski rekordi u disciplini trčanja na 800 metara u ženskoj konkurenciji, koje IAAF zvanično priznaje, vode se od 1922. godine. Prvi rekordi su mereni ručno (štopericom). Do 1975. IAAF je priznavao za rekorde rezultate koji su se postizani na 800 m i 880 jardi. Rezultat na 880 jardi je obeležavan sa u (jardi).
Od 1975. IAAF priznaje rezultate merene ručno i elektronskim putem a za discipline trčanja na 100, 200 i 400 metara. Od 1. januara, 1977, IAAF za ove discipline priznaje samo rezultate merene elektronskim putem i prikazanom vremenu na stotinke sekunde.
Prva svetska rekorderka na 800 metara čiji je rezultat ratifikovan od IAAF bila je Žoržet Lenoar u vremenu 2:30,4+. Rekord je postignut kao prolazno vreme na dužoj distanci.
Da danas (30.6.2017.) IAAF je ratifikovao ukupno 29 svetska rekorda u ženskoj konkurenciji.
Ratifikovani rekordi na 800 metara uredi
Vreme | Elektronski | Atletičarka | Zemlja | Mesto | Datum | Trajanje |
---|---|---|---|---|---|---|
2:30,4+ | Žoržet Lenoar | Francuska | Pariz, Francuska | 20. avgust 1922.[1] | 10 dana | |
2:26,6y | Meri Lins | Velika Britanija | London, Ujedinjeno Kraljevstvo | 30. avgust 1922. [1] | 4 godine, 11 meseci i 8 dana | |
2:23,8 | Lina Bačauer | Nemačka | Breslau, Poljska | 7. avgust 1927. [1] | 10 meseci i 9 dana | |
2:20,4 | Inga Jencel | Švedska | Stokholm, Švedska | 16. jun 1928. [1] | 15 dana | |
2:19,6 | Lina Radker | Nemačka | Bžeg, Poljska | 1. jul 1928.[1] | 1 mesec i 1 dan | |
2:16,8 | Lina Radker | Nemačka | Amsterdam, Holandija | 1. jul 1928.[1] | 16 godina i 25 dana | |
2:15,9 | Ana Larson | Švedska | Stokholm, Švedska | 27. avgust 1944.[1] | 11 meseci i 23 dana | |
2:14,8 | Ana Larson | Švedska | Helsingborg, Švedska | 19. avgust 1945.[1] | 11 dana | |
2:13,8 | Ana Larson | Švedska | Stokholm, Švedska | 30. avgust 1945.[1] | 4 godine, 10 meseci i 17 dana | |
2:13,0 | Jevdokija Vasiljeva | Sovjetski Savez | Moskva, SSSR | 17. jul 1950.[1] | 1 godina i 9 dana | |
2:12,2 | Valentina Pomogajeva | Sovjetski Savez | Moskva, SSSR | 26. jul 1951.[1] | 1 mesec | |
2:12,0 | Nina Pletnjeva | Sovjetski Savez | Minsk, SSSR | 26. avgust 1951.[1] | 9 meseci i 20 dana | |
2:08,5 | Nina Otkalenko | Sovjetski Savez | Kijev, SSSR | 15. jun 1952.[1] | 1 godina, 2 meseca i 12 dana | |
2:07,3 | Nina Otkalenko | Sovjetski Savez | Moskva, SSSR | 27. avgust 1953.[1] | 1 godina i 20 dana | |
2:06,6 | Nina Otkalenko | Sovjetski Savez | Kijev, SSSR | 9. septembar 1954.[1] | 1 godina i 8 dana | |
2:05,0 | Nina Otkalenko | Sovjetski Savez | Zagreb, Jugoslavija | 24. septembar 1955.[1] | 4 godine, 9 meseci i 9 dana | |
2:04,3 | Ljudmila Ševcova | Sovjetski Savez | Moskva, SSSR | 3. jul 1960.[1] | 2 meseca i 4 dana | |
2:04,3 | 2:04,50 | Ljudmila Ševcova | Sovjetski Savez | Rim, Italija | 7. septembar 1960.[1] | 1 godina, 5 meseci i 24 dana |
2:01,2+ | Diksi Vilis | Australija | Pert, Australija | 3. mart 1962.[1] | 2 godine, 7 meseci i 17 dana | |
2:01,1 | En Paker | Velika Britanija | Tokio, Japan | 20. oktobar 1964.[1] | 2 godine, 8 meseci i 8 dana | |
2:01,0 | Džudi Polok | Australija | Helsinki, Finska | 28. jun 1967.[1] | 1 godina i 22 dana | |
2:00,5 | Vera Nikolić | Jugoslavija | London, Ujedinjeno Kraljevstvo | 20. jul 1968.[1] | 2 godine, 11 meseci i 21 dan | |
1:58,5 | 1:58,45 | Hildegard Falk | Zapadna Nemačka | Štutgart, Zapadna Nemačka | 11. jul 1971.[1] | 2 godine, 1 mesec i 13 dana |
1:57,5 | 1:57,48 | Svetla Zlateva | Bugarska | Pirej, Grčka | 24. avgust 1973.[1] | 4 godine, 11 meseci i 1 dan |
1:56,0 | Valentina Gerasimova | Sovjetski Savez | Kijev, SSSR | 12. jun 1976.[1] | 1 mesec i 14 dana | |
1:54,9 | 1:54,94 | Tatjana Kazankina | Sovjetski Savez | Montreal, Kanada | 26. jul 1976.[1] | 3 godine, 10 meseci i 17 dana |
1:54,9 | 1:54,85 | Nadežda Olizarenko | Sovjetski Savez | Moskva, SSSR | 12. jun 1980.[1] | 1 mesec i 15 dana |
1:53,5 | 1:53,43 | Nadežda Olizarenko | Sovjetski Savez | Moskva, SSSR | 27. jul 1980.[1] | 3 godine, 1 mesec i 14 dana |
1:53,28 | Jarmila Kratohvilova | Čehoslovačka | Minhen, Zapadna Nemačka | 26. jul 1983.[1] | 43 godine i 364 dana |
y – vreme postignuto na 880 jardi i ratifikovano kao rekord na 800 metara
+ – vreme izmereno kao prolazno vreme u nekoj dužoj distanci
Od 1981. IAAF je prihvatio elektronsko merenje vremena do stotinke sekunde za sve discipline do 10.000 m (uključujući i nju).[1] Zato je rekord Nadežde Olizarenko 1:53,5 iz 1980. godine prilagođen na 1:53,43.