Razgovor s korisnikom:CrniBombarder!!!/Arhiva 8

Razgovor sa korisnikom:CrniBombarder!!!

You talkin' to me? You talkin' to me?
You talkin' to me?
Then who the hell else are you talkin' to?
You talkin' to me?
Well this is my talk page.
Who the fuck do you think you're talking to?
Korisnik:CrniBombarder!!!


Ipsravka

uredi

To mu dođe nešto kao oksimoron, zar ne? -- Kudravi Gaučos 02:02, 7. jun 2007. (CEST)Odgovori

Pliz, pliz plizzzz nadji referencu

uredi

Molim te, nadji referencu za ovo u Nemanji:

  • ...i da je Tihomirovog sina Prvoslava primorao da se odrekne vladarskih pretenzija u Nemanjinu korist.

Clanak je super, pocela sam da ga prevodim na spanski, evo bira se i za sjajan, ne moze da ima nesto ovako u njemu...--Maduixa  kaži 12:30, 7. jun 2007. (CEST)Odgovori

Konstantinov steg

uredi

Smem li opet da pitam koji je izvor za Konstantinov steg u clanku Viz simboli. Laktancije kao savremenik dogadjaja spominje X na stitovima, a Evsevije Cezarejski, koji opisuje viziju na nebu, spominje labarum tj tradicionalni rimski steg samo sa hristoramom na vrhu, dok je na zastavi ispod bio lik Konstantina i njegovig sinova (svakako ne vec 312. vec malo kasnije). Na eng. Wiki, clanku o Konstantinu, mozes videti na novcu predstavi labaruma koji probada zmiju. Znaci eventualno bi to moglo da se unese u clanak, a ovaj krst na crvenoj osnovi mi deluje potpuno apokrifno. Znaci Konstantin nije imao viziju po legendi, nego po Evseviju Cezarejskom koji je tvrdio da je zapisao careve reci doslovno ("oslobadjanje" Rima uz bozansku inspiraciju spominje i natpis na Konstantinovoj trijumfalnoj kapiji koja je izgradjena 312.-316., dakle i pre nego sto je Evsevije pisao). E sad kako je vizija na nebu postala deo legende, to je vec drugo pitanje... Puno pozdrava. --ClaudiusGothicus 13:11, 7. jun 2007. (CEST)Odgovori

Ej!

uredi

Skini se sa neta, some.. ne mogu da te dobijem! -- Obradović Goran (razgovor) 21:18, 7. jun 2007. (CEST)Odgovori

Bitno da si se ti već nakačio.. U 23 kod smešnog ulaza! -- Obradović Goran (razgovor) 21:32, 7. jun 2007. (CEST)Odgovori

ZVER je već bila u šetnji, tako da nema mesta bojazni. I što bi rekao Rista, kupi si neki pristojan net, pa da se dogovaramo na četu kao sav normalan svet, a ne ovako ko Indusi. (Jbt, ti kao da još živiš u 20. veku). -- Obradović Goran (razgovor) 21:50, 7. jun 2007. (CEST)Odgovori

Dobro pitanje

uredi

Kako koje. Konstantin je sagradio mauzolej uz crkvu sv. Apostola u kojoj su sahranjeni i njegovi sinovi i Teodosije I (koji je navodno tu preneo i telo Julijana Apostate). Carevi su se sve do XI veka tu sahranjivali. Izmedju tu i tamo poneko je sagradio sebi za zivota posebnu grobnicu npr. Justinijan u koju je prvo sahranjena Teodora, onda i Justinijan. Tela nekih careva nikada nisu ni stigla da budu sahranjena npr. Foke, Aleksija II Komnina (koji je bacen u Bosfor) i Andronika I, a ko zna sta se desilo sa Mihailom VIII Paleologom zbog sklapanja Lionske unije. Pored toga grobnice careva su pljackane (ne zaboravi da su zlatom bogato okiceni zemni ostaci kralja Milutina bili pod strazom tokom celog sprovoda) sto od njihovih naslednika (Andeli su ih pljackali da bi imali da plate danak cini mi se Hajnrihu VI), sto od osvajaca (Justinijan je otkopan i opljackan od strane krstasa 1204.). Verovatno je prilikom raznih premestanja, iskopavanja i pljackanja doslo do propadanja zemnih ostataka. Ako zelis i literaturu dostupnu u Beogradu znam i za to, samo bih morao da malo preturim papircine. Laku noc i pisemo se. --ClaudiusGothicus 01:48, 9. jun 2007. (CEST)Odgovori

Spomenica

uredi

Inače mi svaki tvoj komentar izmami barem osmeh, ali spomenica je za teoriju o nastanku žena od osunčanih korejanskih medveda koji su se prejeli luka. Stvarno mi od samog jutra ulepša dan .--Maduixa  kaži 09:36, 13. jun 2007. (CEST)Odgovori

Eto ti na

uredi

jedna spomenica za dizajn korisničke stranice, stvarno je super. --SašaStefanović 10:20, 13. jun 2007. (CEST)Odgovori

Pl

uredi

Ovako - kažu da je samopromocija koja je postavljena na 9 vikipedija i da je već uklonjeno sa sr i en. Svi su glasali da se ukloni, jedan da ostane, ali je i on povuao svoj glas. --Jovan Vuković (r) 10:47, 13. jun 2007. (CEST)Odgovori


Izvinite što se nekulturno mešam u tuđe razgovore, ali moram da kažem da je taj članak bio i kod nas, pa smo ga hitro izbirsali iz istih razloga.--Maduixa  kaži 10:56, 13. jun 2007. (CEST)Odgovori

Spomenica, Vornau i druge stvari

uredi

E, nema na šta, ne brini se što se feminističkih napada tiče, kad sam te ja pravilno skapirala, sigurno će i ostali(e). ... Inače volim da čitam svaki komentar koji napišeš bilo gde, jer davno nisam srela nekog sa toliko duha. (Nemoj sad da se uobraziš, molim te. )

Što se onog Voranua tiče, ja samo htedok da pripomognem, a da ti kažem posle se setih da si i ti u onom razgovoru o dotičnom učestvovao. No dobro. Nije to toliko bitno.

A sad jedno pitanje. Nije mi jasno ono sa Kijevskom Rusijom. Moram da priznam da nemam mnogo pojma o toj temi, ali su mi se izmene onog tipa učinile razumnim (razlika između Rus' i Rusia ili kako vec) a kad sam pogledala na druge viki, svuda pise kneževina a ne Rusija, shodno tome sam i promenila ime clanku. Nisam znala da se samo kod nas to zove Kijevska Rusija.

BTW. Sad sam pogledala clanak, i nestala je cela istorija promena. Sad ispada kao da sam ja otvorila i pisala clanak. Sta si to radio? (salim se, ne krivim tebe, jer nije prvi put da se tako nesto desava...) Moracu da jurim nekog admina....--Maduixa  kaži 14:03, 15. jun 2007. (CEST)Odgovori



Ko ti je to rekao? U principu, sve se može prevesti, pa čak i strana lična imena (a kao što znaš, ne prevode se). Osim toga, nazivi pesama i albuma savremene popularne muzike konzumenti najčešće (skoro uvek) upotrebljavaju u originalu (mislim, nika ne kaže da se pesma Rolingstonsa zove "Zadovoljština", već samo "Satisfaction"). Zatim, pre nekoliko meseci na Vikipediji se zakuvala jedna žešća rasprava oko transkripcije naziva muzičkih grupa i oko (ne)prevođenja naziva pesama i albuma. Čini mi se da je u konačnom ishodu pobedila opcija za neprevođenje naziva pesama i albuma. I, na kraju, prevođenje naziva pesama i albuma je vrlo nezahvalno budući da se najčešće koristi sleng, šatra, argo i engleske fraze i frazetine, pa tu ima mnogo posla (i mnogo zamki) i za profesionalne prevodioce, a kamoli za nas, obične prevodilačke smrtnike, da ne kažem diletante (bez uvrede). S druge strane, ako neko baš želi da prevodi tu materiju, niko mu to ne može zabraniti, već samo može (kao ja) postaviti pitanje smisla uloženog truda i utrošenog vremena. Kao što si video, ja nisam brisao tvoje prevode (a i čemu), ceneći tvoj trud i tvoje dobre namere, jedino sam obrisao prevod naziva grupe koja je prethodila grupi Rejdiohed, budući da tu imamo jednu malu nedoslednost: a zašto se onda nije preveo i naziv grupe Radiohed (i na kraju krajeva, nazivi svih grupa koje su uvrštene u Vikipediju)?

Pozdrav.

--delija 12:28, 16. jun 2007. (CEST)Odgovori

Pa naravno da ti niko neće (i ne može) zabraniti da prevodiš sve što misliš da treba prevesti. Tu se samo postavlja pitanje doslednosti i nekih dogovorenih pravila, odnosno (ne)postojanje šarenila u pristupu toj materiji na Vikipediji (da se izbegne ono "da delujemo komično").

Oko transkripcije (ne prevođenja) naziva grupa moj stav je poznat: nazivi muzičkih grupa spadaju u domen ličnih imena i kao takvi podložni su trankribovanju. Međutim, ima i drugih mišljenja, napisano je i jedno pismo lingvistima u kojem se mole da razreše nedoumicu oko transkripcije naziva stranih grupa, ali, koliko je meni poznato, to pismo nikad nije poslato.

Pozdrav.

--delija 14:43, 16. jun 2007. (CEST)Odgovori

Crni evo ovdje možda ti razrješi neke nedoumice ovaj članak, ako ništa vrijedi ga pročitati... Časopis Matice srpkse - Jezik danas Stranica 23 Tvrtko Prćić - Predlozi za novi Pravopis - Transkripcija vlastitih imena iz engleskog jezika - izdanje 2002. godine. Poz. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 15:34, 16. jun 2007. (CEST)Odgovori

E pa baš ti je seljačka rabota...

uredi

Pa bađ si to lepo smislio! to se ne radi!   Međutim, ne znam da li je sa svim člancima gde se to pojavljuje svar u "seljačkom rabotama" ili stvarno nešto nije u redu sa softverom, jer nije ovo jdini članak. Konkretno, onaj gde smo Kaster i ja premešćali pet puta - jer Kaster je admin i sigurno ne bi uradio tu tvoju "seljačku rabotu" kada već može da izbriše. ...

Fala za objašnjenje št se Rusa tiče. Mislim da je bolje da se ne mešam više tamo gde mi nije mesto, tj dtamo gde nemam pojma, da ne ispadnem opet "glupa u društvu" . Chau.--Maduixa  kaži 17:04, 16. jun 2007. (CEST)Odgovori


Vrnula sam. Sad je sve po Pe esu.--Maduixa  kaži 17:16, 16. jun 2007. (CEST)Odgovori


Pozdrav

uredi

Odlazim na zaslužen odmor (bar 2 meseca), tako da spajanje Golijinog i mog teksta vezanog za Crnojeviće i Dinastija Crnojevića mogu da radim tek na jesen. Što se mene tiče, ko bude imao vremena i živaca nek sredi. Materijal postoji i u elektronskoj formi na Rodoslovu Crnojevića. Pozdrav Petar --Petar.Crnojevic 14:00, 18. jun 2007. (CEST)Odgovori

@ Faco etc.

uredi

Pa dobro kad već dozvoljavaš sebi da me zoveš „Facom“ samo zbog toga što sam se uhvatio govnjigog posla o kome ne znam ništa, ostaviću ga tebi i drugima koji bi me nazvali „Facom“ zbog ne-znanja o tome koji su sve sabori održavani, kada, šta je bila bit a i o ostalim teološkim temama. Široko ti polje.--Mihajlo Anđelković 09:43, 19. jun 2007. (CEST)Odgovori

Ej bre

uredi

De pojasni de mi ovo. Evo znaci ja sam ubedjen da je u pitanju neki nesporazum. Tamo si navedio neke primere gde je covek gresio, i sto je od jednog clanka koji je za sredjivanje i brisanje napravio sasvim normalnu, enciklopedijski cistu klicu. Uopste ne vidim zasto si dig'o tol'ku galamu oko toga. Aj, molim te proveri ponovo da nisi pogresio osobu ili clanke ili nesto slicno. Ono sto si tamo naveo nije tacno. --Saša Stefanović ® 13:28, 21. jun 2007. (CEST)Odgovori

OMG, ok, jasno mi je sad, znaci ... pogresili ste obojica, on je pretpostavio najbolju nameru i hteo da pomogne, a ti si ga sasuo sa komplimentima kao da ti je ubio kucnog ljubimca. Ako vidis da je pogresio, ili ga ispravis ili obavestis pa da on to sam uradi, a ne onako da napadas. Uglavnom, sve je dobro kad se dobro svrshi :PP --Saša Stefanović ® 14:22, 21. jun 2007. (CEST)Odgovori

Ovako

uredi

1. Ne vidim zašto je greška velika ako se ispravan tekst nalazi pod pogrešnim nazivom. Pošto se to i iz naslova vidi, problem je minoran: promeni naslov članku. Jesi li to uradio? Ne, uradio si overwrite postojećeg članka. I još si ostavio nepotreban i nevaspitan komentar. Ako 'oćeš da kažeš da je greška bila „urnebesna“ pokreni glasanje pa da vidimo koliko je to zaista bila.

ne bi ostavio napomenu o tome drugima (dat link ka skorašnjoj raspravi o ponašanju prema ovakvim člancima ubuduće)

2. Šta hoćeš time da kažeš? Ta napomena se tiče ponašanja prema novima. Razgovor o starima je tek kasnije usledio. Dakle opet pročitaj pa onda daj sebi pravo da daš komentar. Uzgred izgleda da se ono što sam predložio već primenjivalo.

Ako si tako sređivao...

10. Pre nego što nastaviš sa svojom melodramom, savetovao bih ti da pogledaš ono o čemu pričaš. Pretpostavke iz kojih slede priče i priče ovde ne služe ničemu do trolovanju.

Nemaš blagog pojam sa srpskim jezikom(ili ćirilicom) jer u članak koji se zove Drugi Vaseljenski Sabor unosiš podatke o Drugom Vaseljenskom Nikejskom Saboru i to jasno označavaš

11. Hoćeš da kažeš da ne znam jezik? Ja u ovoj tvojoj rečenici vidim dovoljno permutacija da bih rekao da drugog klevetaš za ono što je tvoju glavu zarazilo. Sad malo mi je i smešno ako hoćeš da kažeš da neko MORA da zna razliku da bi znao jezik. Gde si to iskopao? Ne vidim takvo nešto u članku o srpskom jeziku.

Dozvoljavam sebi šta hoću

12. Lepo je znati.

ajde sinovac

20. .. a to se i ovde vidi. Ovo se već može svrstati u lične napade. „Sinovac“? Koji ti to đavo treba da kažeš ono što hoćeš da kažeš? Za sada si pokazao agresiju, netoleranciju, nepretpostavljanje dobre namere, nepotreban sarkazam i bezobrazluk.--Mihajlo Anđelković { talk } 13:34, 21. jun 2007. (CEST)Odgovori


Ako napraviš urnebesnu grešku(a ova je to bez sumnje bila) (CrniBombarder!!!)

Pa nije velika greška
...
Nije velika,ali je smešna,barem meni(i to urnebesno) (CrniBombarder!!!)


Ubedi me da se ne vadiš.

ne komentarišem tvoje predloge/inicijative/naznake na nekom od trgova ili šta god.Poenta komentara je bila da sam ja hteo da sređujem te članke,ja bi ih i sredio,ne bi ukazao na njih na trgu

Upravo je poenta o tome da to na trgu nije imalo za poentu postojanje tih članaka, nego ih koristi kao argument za ponašanje prema onima koji će tek doći. Propustio si glavninu priče a koliko vidim po tvojem odgovoru, pročitao si je. Jedino što mogu da zaključim je da ne želiš da razumeš bit toga na trgu.

Sine

Dečko

FACO

To su sve reči koje ja u ne bih upotrebio u razgovoru sa drugim vikipedijancem koga lično ne poznajem. Sve što se treba reći se može reći i bez toga, a jedini meni vidljiv razlog za njihovo korišćenje su provociranje i pojačavanje sopsvenih argumenata omalovažavanjem sagovornika. Čim ima potrebe da ih ovako pojačavaš i provociraš, radio to svesno ili podsvesno, budiš sumnju u tvoje argumente. Dozvoliću sebi da kažem da „miris“ koji se oseća iz poruka sa takvom sadržinom odbija čitaoce.

Hoću da kažem da je znakovno Drugi Vaseljenski Sabor tebi istovetno sa Drugi Vaseljenski Nikejski Sabor

Tu je reč o nepoznavanju materije prouzrokovanom nezainteresovanošću. Ni o kakvoj (ne)moći baratanja jezikom, semantikom i sintaksom. Znači tvoj dotični komentar dođe kao još jedan prenagljen pucanj, izgovoren zbog sebe samoga a ne zbog onoga što bi trebao da govori.

.(A premeštanje strane ili šta god da si mi predložio ne dolazi u obzir

Brisanje / potpuno menjanje članka koji je neenciklopedijski i copyvio ne dolazi u obzir? Ne znam ko bi se od nadležnih bunio. To i jeste poenta „čišćenja“.

Ono što je uzrok celog ovog razgovora je to što neko ne sme da postavi potencijalno dobar sadržaj na pogrešno mesto bez da to isto bude nazvano „urnebesnom greškom“ a on „Facom“ PLUS dobije sve ove razgovore pune materijala koji se rangira kao lični napadi i provokacije i to samo zato što članak govori o temi koja nešto posebno znači uključenom pojedincu (netolerancija, agresija — mene iskreno nije briga koji Sabor je kad bio, pa sam ipak napravio klicu − daj pomozi kad već znaš, što se vidi po tvojim odgovorima. Ako nećeš da pomogneš, niko te ne prisiljava, ali onda nemoj da komentarišeš) koji pored prethodno navedenog seje i uvredljive metafore, a potom ulaže džinovske napore da prikaže svoje ponašanje kao ispravno menjajući iskaze.

Znači pošto nećeš da razgovaraš sa drugim vikipedijancem kao sa sebi ravnim u neutralnom i zdravom tonu koji vodi ka nečemu konstruktivnom a pritom me nisi ubedio u stvarnu dobru nameru, a ponajviše zbog toga što si sad pored moje i svoju grešku ispravio (i niko tebe neće da proziva zbog toga iako je greška prema mom skronmom mišljenju veća od moje — brisanje dobrog sadržaja viki umesto prijavljivanja da se ne zna gde isti pripada) nemamo oko čega da se dopisujemo. Ako baš moraš, nastavi razvijati svoje teorije na mojoj stranici ra razgovor koliko ti volja, ali posle određene granice će uslediti sklanjanje nepotrebnog sadržaja.--Mihajlo Anđelković { talk } 16:13, 21. jun 2007. (CEST)Odgovori

Ajd, ti samo...

uredi

I uživaj dok možeš.... Ja imam more pod nosom, al'jedino vikendom mogu da se izležavam na plaži... ....--Maduixa  kaži 11:22, 22. jun 2007. (CEST)Odgovori

Dogovoreno

uredi

Ako stigneš pre mene, molim te uradi. Pozdrav --Petar.Crnojevic 12:45, 22. jun 2007. (CEST) Nema problema,reciOdgovori

ok

uredi

razumeo samo se slabo trudiš da popuniš neke tekstove o heraldici Bokiva

Znaš li možda koji je mandrak ovome, pa stalno briše poruke koje mu se ostave? Vidim da si rek`o da slobodno obriše pa sam pomislio da možda znaš šta se dešava tamo kod njega --Jovan Vuković (r) 13:36, 23. jun 2007. (CEST)Odgovori
Hvala na obaveštenju. Paziću na njega :) --Jovan Vuković (r) 14:30, 24. jun 2007. (CEST)Odgovori

Sabori

uredi

OK, jel ti trebaju samo intervikiji i kategorije, ili i tekstovi (stvarni tekstovi ili samo linkovi gde možeš da ih nađeš)? I na koliko dugo? I jel` ih oćeš u svom imenskom prostoru, ili gde? (popunite formular, i u triplikatu overenom u opštini ga dostavite na šalter na 5. spratu). -- Obradović Goran (razgovor) 23:51, 23. jun 2007. (CEST)Odgovori

Uživaj.. (vojni odsek je na 7. spratu, ne na šestom!) -- Obradović Goran (razgovor) 00:04, 24. jun 2007. (CEST)Odgovori

Bovan

uredi

Tekst je o naselju Bovan, a ne o tvrđavi, Tekst je napisan na osnovu teksta dr Kašanina kako sam i naveo u literaturi uz tekst. On je naveo Deroka i Milićevića i stavio stranice njihovih dela na kojima sa nalazi tekst o ovome, pa sam ih i ja naveo. Ja nemam Derokovu knjigu pa nisam u mogućnosti da proverim. Nisam povezivao naselje sa spiskom tvrđava. Mislim da to treba razdvojiti, bez obzira da li su tvrđave Jerinin grad i Bovan isto ili su to dve različite trvđave. Ja bi tekst ostavio ovakav (dok se ne dokaže drugačije, ako se dokaže) i razdvojio članke o naselju i tvrđavi (kojeg još nema). Još nijedan tekst nisam napisao samo iz glave iako negde nisam nveo literaturu (koju sigurno imam).Pozdrav--Drazetad 08:06, 24. jun 2007. (CEST)Odgovori

Pozdrav,vidim da si zbog vrućine prešo u noćnu smenu. Neznam odakle ti, da sam se uvredio zbog onih šablona traži se izvor. Pošto pišem tekstove od desetak rečenica kao klice, pa mi je neozbiljno navoditi izvore jer pojedinci dodaju razne stvari pa ispada da je te podatke napisao određeni dr. prof. i sl. Mislim da su i ovakve klice bolje od teksta M... je selo u Šumadiji gde su svi meštani srbi i gotovo. Da ne dužim, nema nikakvih problema. Nadam se daljoj saradnji na obostrano zadovoljstvo.--Drazetad 06:24, 25. jun 2007. (CEST)Odgovori
Pozdrav. Nema te dugo imaš veliki minus, ali znam da ćeš to popraviti. Pogledaj Bovanska klisura iz teksta se vidi da su naselje Bovan i stari grad Bovan definitivno dva različita pojma i treba ih razdvojiti.--Drazetad 15:30, 14. jul 2007. (CEST)Odgovori

Stvarno preterujes

uredi

Prvo uopste me nisi pitao da obrises clanak o Valjevu drugo dr Mirkovic je preuzeo tekst sa sajta koji sam ja radio za opstinu Valjevo,sa nekim mojim kolegama zajedno sa istorijskim arhivom iz Valjeva,trece zar stvarno mislis da nemoze da se napise nista o gradu koji ima 60000 stavnovnika i iz kojeg sam ja ,koristeci vec postojece reference,zahtevam od tebe da vratis tekst u predjasnje stanje jer je izvor koji si ti naveo o poreklu teksta neispravan i prestani da se ponasas kao neki moderator na nekom forumu toliko bilo bi lepo i da se izvines autoru teksta i u buduce da racionalnije saradjujes toliko

Bokiva


Pa ti si prvi kopirao iste te članke npr o vizantijskom orlui o ocilima u članak o srpskom grbu pa niko ti nije rekao ništa,a ja i ti možemo da se raspravljamo da sutra ovako jednostavno kloni me se ubuduće

Pozdrav

uredi

Pošto se bakčeš sa istorijom da li ti je poznat neki Mustafa paša Ćuprilić. Pominje se u članku Bitka kod Slankamena na koji imam primedbe, ali prvo da proverim ovog pašu, koji se nigde osim tu ne pominje pod ovim imenom. Možda se on tako zove, ali ima mnogo propusta u članku. Odgovori kad mogneš nije hitno--Drazetad 16:22, 27. jun 2007. (CEST)Odgovori

Hvala našao sam neke druge a i drugačije podatke, pa ako niko ne ispravi, onda ću ja kad dođe na red, normalno uz reference (pošto nije baš moja tema, moraću prvo da dobro proučim).--Drazetad 17:39, 27. jun 2007. (CEST)Odgovori

Dobar

uredi

Kada imaš vremena svrati na stranicu Korisnik:Vojvoda/Pravila. Pozdrav, --Vojvoda 12:02, 13. jul 2007. (CEST)Odgovori

Siebenbürgen

uredi

Trebali bi biti ovi gradovi:

(Kronstadt, Schäßburg, Mediasch, Hermannstadt, Mühlbach, Bistritz i Klausenburg). U editu imaš rumunska i nemačka imena, a svaki od gradova je na engleskoj viki. A ovde je mapa mesta nalaženja tih gradova [1] . Pozdrav----László (talk) 15:10, 15. jul 2007. (CEST)Odgovori

Banoštor

uredi

Da ne polemišemo na strani za razgovor prepisao sam ti tekst iz Enciklopedije Jugoslavije JLZ iz 1980.u vezi sa istorijom Banoštora. " U srednjem veku naselje se u početku zvalo mađarskim imenom Kön sredinom 12 veka., sin srpskog velikog župana Uroša Prvog (Nemanjenog strica) Beloš, kao hrvatski ban, osnovao je Benediktinsku opatiju u kojoj je verovatno i sam sahranjen. Posle osnivanja ovog manastira, čiji ostaci nisu provnađeni naselje se počelo nazivati Banmonostor. Kad su benediktinci izgubili manastir, katolički nadbiskup ga je predao kanonicima Sv. Abre de valle Ebrona. Od 1229 manastir je postao središte sremske biskupije. Mnogo je stradao za vreme provale Tatara, Banoštor je izgubio dosta na značaju i bio je pored Sv Irineja (kraj Sremske Mitrovice prema Grgurevcima), samo jedno od dva sedišta sremske biskupije. i sremskog kaptola. Biskup je naizmenično rezidirao i u jednom i u drugom.. Za vreme srpskih kraljeva Dragutina i Milutina koji su 1319 vladali sremskom zemljom sremska biskupija, pa i Banoštor su u sastavu pećke patrijašije, pod jurisdikcijom mačvanskog episkopa Joana čije je sedišta bilo u Mačevgradu ili u Beogradu. U toku 14. i 15. veka ime Banmonostor je konačno potisnuo staro ime naselja Kon. Od tog imena izveden je i naš naziv Banoštor. Oko 1300 ovo naselje ima karakter velikog trgovišta u kojem živi hrvatsko, srpsko i mađarsko stanovništvo. Posle provale Turaka Banoštor je teško nastradao: stari grad je porušen, a manastir uništen. Uprkos tome naselje nije nestalo i pominje se u tursko vreme., kada je u njemu bila kasaba (varoš). U njenoj okolini bilo je čifčijsko naselje nastanjeno srpskom rajom, o tome svedoćiime potoka Čitluk kojiprotiče kroz Banoštor. Posle proterivanja Turaka iz Srema B. je ušao u sastav Podunavske vojne granice, a posle njenog ukidanja (1745) dospelo je u sastav Komorskog vlastelinstva. Kada je ono 1777 prestalo da postoji, B. se našao u okviru vlastelinstva Čerević, čije se je vlasti oslobodio u revoluciji 1848. Za sve to vreme naselje je variralo od 30 do 60 domova. Stanovništvo B. je masovno učestvovalo u NOB 19411945 i podnelo velike žrtve."

Ovo je tekst o istoriji Banoštora iz enciklopedije Jugoslavije JLZ 1980 koji je potpisan sa redakcija. Ovo sam ti napisao pošto radiš na članku, a suprotno je od toga da je u izgradnji učestvovao mađarski ban, nego je sam Beloš bio hrvatski ban. Ostali test može poslužiti za još neke detalje. Nisam ispravljao da ti ne kvarim koncepciju članka. O utvrđenju Bonoma ili Malata postoji poseban tekst dr Vladislava Popovića Prof. fil fakulteta iz Bgd. koji ti mogu prepisati ako ti treba (manji je od ovog). Pozdrav --Drazetad 16:33, 16. jul 2007. (CEST) PS. Arhiviraj ovu stranu--Drazetad 16:33, 16. jul 2007. (CEST)Odgovori
"Rimsko utvrđenje Bonoma ili Malata na desnoj obali Dunava između Iloka i Petrovaradina, bilo je važna strateška tačka odbrambenog sistema rimske provincije Donje Panonije. Iz Sirmijuma (Sremska Mitrovica) preko Banoštora vodio je glavni put za varvarsku teritoriju nasenjenu Jazigima. Na drugoj obali preko puta današnjeg Banoštora, Dioklecijan je podigao utvrđenje Onagrinum. Dolazeći Dunavom sa zapada, u Banoniju su se iskrcali carevi, Julijan 361 i Gracijan 378, odakle su se uputili u Sirmijum. Ostaci rimskog utvrđenja nalaze se ispod sela. Iskopavanjem je utvrđeno postojanje višeslojnog rimskog nalazišta od 1. do 5. veka. Po povlačenju rimske vojske sa dunavske granice u nekadašnje utvrđenje se naselilo lokalno romanizovano stanovništvo. U toku istraživanja takođe je otkriven deo puta koji je povezivao Banoniju i Sirmijum." tekst dr Vladislava Popovića prof Filoz. fak. Beograd iz 1980. Ako nešto od ovoga napišeš ja ću uneti litetaturu da jer je ima mnogo. U vezi onoga od ranije pogledaj tekst Ban Beluš. Pozdrav--Drazetad 09:07, 20. jul 2007. (CEST)Odgovori


bzz

uredi

E, javi se, ne mogu da te dobijem! -- Obradović Goran (razgovor) 19:00, 19. jul 2007. (CEST)Odgovori

Koleza

uredi

Eh, heh.

  1. Nema na čemu za sveske. Da, dolazim u nedelju, tj. sutra, tako da mi možeš doneti (ili Čelični, kakogod).
  2. Mogu da ti donesem sutra tu Algebru, apsolutno mi ne treba.
  3. Ovih dana ne diram OETe, ali ću početkom avgusta krenuti. U suštini, do tada možeš da prekopiraš moje, kakve-takve, beleške iz OET2. I to ti mogu doneti sutra.

Poz --filip 16:25, 21. jul 2007. (CEST)Odgovori


E da nisam uređujući predloge za rubriku Da li ste znali njega pomenuo ne bih ni primetio ovu bruku.Vidim kod Hrvata i Bosanaca je još gore.Takav bezočan istorijski falsifikat, a to je tako notorno da mislim...--Grofazzo 23:18, 22. jul 2007. (CEST)Odgovori

Neka hvala, verujem, nego tankih sam živaca i imam kratak fitilj,a i preosetljiv sam na ovakve stvari.No bacih pogled na članak en.viki pominje se Sugubi vijenac(dupla kruna) koja mu je dodeljena krunisanjem, ne primetih to na našem članku ili možda prevideh pošto sam letimično iščitao članak.--Grofazzo 23:47, 22. jul 2007. (CEST)Odgovori

Pakta konventa

uredi

Vidim da si raspravljao o ovom pitanju pa sam malo pogledao hrvatske članke i zapanjio se kako bezočno lažu!!! Jel imamo mi članke o ovim istoriografskim problemima. Pogledaj ako stigneš na hrvatskoj vikipediji članak o kruni Svetog Stefana koji je inače sjajan gde stoji ono o personalnoj uniji. Pozdrav, --Vojvoda 19:25, 23. jul 2007. (CEST)Odgovori

Molba

uredi

Molio bih te kada pridonsiš na hrvatskoj Wikipediji da to učiniš na latinici. To ti govorim iz vrlo jednostavnog razloga, na hrvatskoj wikipediji čirilica nije dozvoljena da kao ni južnokorejsko pismo. Službeno pismo RH kao i hrvatske wikipedije je latinica, to nije zbog nikakvog nacionalizma nego zato što postoji ljudi koji ne znaju čirilicu, a pravilo wikipedije je da na stranice za razgovor pišemo onako da nas svi razumiju, a čirilicu ne razumiju svi, stoga te molim da u buduće pridonosiš iskljucivo na latinici i nikako drugačije. Hvala Kingstone93


Smešno je to što Hrvati i dan danas veruju da njihova državna samostalnost nije prestala 1102.godina pogibijom poslednjeg kralja Petra Svačića na Petrovoj Gori(Gvozdu), pa je za njih Koloman hrvatski kralj i hvale se svojom "tisućuljetnom povješću". U pravnoj teoriji se jasno ko suza zna razlika između personalne i realne unije.Radi se opštem nepoznavanju elementarnih stvrai, ali i osvesnom i namernom izvrtanju činjenica.Sramota i bruka živa!--Grofazzo 08:16, 24. jul 2007. (CEST)Odgovori

A zašto službeno pismo srpske vikipedije nije ćirilica pošto je to službeno pismo srpskog jezika. I da ti preporučim da se mnogo ne petljaš na hrvatskoj vikipediji (ni na bosanskoj) pošto su zadrti kao katolički fratri iz 13. veka (a kakvo poređenje  ). Da te pitam za Stefana Nemanju: odakle si čuo, pročitao onu tvrdnju koja traži referencu. Ja pokušavam da je nađem ali mi nikako ne polazi za rukom. --Vojvoda 18:54, 26. jul 2007. (CEST)Odgovori

Vizantijska umetnost

uredi

E, mene ekstra mrzi, a to je ipak tvoja oblast interesovanja. Da li bi mogao da promeniš uvod (do prvog naslova) članka Vizantijska umetnost, pošto je uvod iz Britanike. Tks. -- Obradović Goran (razgovor) 15:21, 30. jul 2007. (CEST)Odgovori

50 000

uredi

Kad ćeš da pokreneš raspravu šta će da bude (i da li ćemo uopšte da štimujemo) jubilarni članak. Dobro bi bilo da bude nešto iz istorije mada i ona ideja o naučniku/umetniku (npr Brana Petronijević, Božidar Knežević) mi dobro deluje. Ja bih lično voleo da to bude članak Srpsko carstvo. Odgovori kad stigneš, --Vojvoda 21:07, 1. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Trebalo bi pokrenuti zvaničnu raspravu na odgovarajućoj strani (ma gde to bilo  ) pa da se svi izjasne šta misle o tome. --Vojvoda 17:27, 2. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Blokiranje

uredi

Daj upozori ili blokiraj korisnika 62.162.181.112 koji stalno menja korisničku stranu Vasila Gligorova. Ja sam dva puta već vraćao njegove izmene a vidim i da si ti jednom. Baš je uporan. M!cki bla bla 20:16, 2. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Ja sam bio ubeđen da si ti administrator. Nisam ni proverio na spisku. Nema veze, poslao sam Bokici poruku. Pozdrav M!cki bla bla 20:48, 2. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Slava i novac

uredi

Pozdrav veliki. Vidim da si bio u velikoj jurnjavi ovih dana. Nego htedoh ti reci par stvari. Prva, reko si mi svojevremeno da si propustio neke knjige iz istorije jer nije bilo novca. Posto si u medjuvremenu, po sopstvenim recima, stekao slavu i pare, cisto da ti javnem da je Vizantoloski institut SANU reprintovao prva cetiri (jedina do sada objavljena) toma Vizantijskih izvora za istoriju naroda Jugoslavije. Kolika je cijena stvarno ne znam, a Institut je na trecem spratu SANU u Knezu pa mozes kod njih kupiti ako si zainteresovan. Tiraz je neki mali a ne znam ni sta su uradili za distribuciju. Drugo, na stranici gde su istorijske spomenice ubacio sam spisak gomile clanaka koje jos nemamo a koje se ticu razlicitih perioda i tema. Ako si rad dopuni spisak i kada stignes priv'ati se rada na upraznjenim temama. --ClaudiusGothicus 00:01, 3. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Jedna molba: jel možeš da staviš literaturu na članku Vidinska Bugarska. Pozdrav, --Vojvoda 20:41, 3. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Sto da ti recem...

uredi

Znam pa znam, pa to ti je. Sva cetiri dela posedujem, pokupio sam ih tokom mog boravka u Beogradu tokom jula meseca i sada ponosito skupljaju prasinu u mojoj sobi u Zemunu. Dakle, smatraj informaciju proverenom.--ClaudiusGothicus 01:31, 4. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Neovizantijski pokret

uredi

vidim da si zainteresovan za ovu temu.

ono sto me zanima jeste koliko je to aktivno ovde kod nas u Srbiji.
pitam te to zato sto sam primetio da kuca, preko puta izlaza sa sajmista,
kada se ide od ade ka mostarskoj petlji, pa sa desne strane
ima vizantijsku zastavu (!?)

... znas li o chemu se zapravo radi? -- Mešter 01:11, 6. avgust 2007.

Josif II (patrijarh carigradski)

uredi

Zdravo Bombarderu,

Možda bi mogao da mi pomogneš u dilemi oko gornjeg članka. Negde ranije sam čitao da smo oko 1400. imali Srbina za patrijarha u Carigradu, i kad sam naletio na Josifa II mislio sam: To je taj! Međutim, posle prve euforije moram korak unazad. Izvore o njegovom mogućem srpskom poreklu nisam našao, zato se u jednom tekstu pominju neki tesalijski Filantrepoi ili slično i da je rođen 1360ih, a to bi bilo ranije nego što je sklopljen brak među Ivana (Jovana) Šišmana i Dragane, i tako ostalo. Da ne bude da sam napisao gluposti.. ----Carski 04:16, 6. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Hvala ti, i bilo bi lepo ako bi se moglo nešto "iskopati".. Pozdrav. --Carski 00:01, 7. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Povratak

uredi

Ah, da. Vratio sam se pre nekoliko dana.

Kad mi odgovara? Što pre, to bolje. Doduše, prvo ću se usredsrediti na OET1, ali će mi ipak verovatno zatrebati za najkasnije nedelju dana. A kako da mi je vrneš nemam pojma. Neću dolaziti do Bgd do narednog sastanka, koji je u sledeću nedelju. Osim, naravno, ako nešto ne iskrsne. "Nisam pametan", što bi rekli... --filip 15:58, 9. avgust 2007. (CEST)Odgovori

50000

uredi

Jel si smislio nešto?--Vojvoda 12:20, 10. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Ako hoćeš napravi stranicu u tvom imenskom prostoru pa da radimo nešto. Ne znam ko bi još hteo da se priključi osim nas dvojice? Ali prvo napravi stranicu pa ćemo lako da ih obavestimo. Pozdrav, --Vojvoda 14:27, 10. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Opsade

uredi

Prvo, da li se opsada Soluna u vreme vladavine kralja Dušana može podvesti pod slovensku opsadu Soluna.

Drugo, da li bi bilo bolje da se članci zovu Opsada Soluna (xxx) (xxx za godinu).

Treće, da ne znaš kojih su sve godina Turci opsedali Novo Brdo. Pozdrav, --Vojvoda 13:01, 10. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Carigrad

uredi

Šta bi sa Carigradom? Ostalo je još nekoliko "traži se izvor". Ajd udari i tu reference pa da zaključimo ovaj posao. Mogli bismo onda da ga i programiramo za naslovnu...--Maduixa  kaži 13:08, 10. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Srbija u Prvom svetskom ratu

uredi

Iako se ne interesuješ mnogo za ovu oblast istorije moram nekog da pitam  . Ja sam otpočeo članak Istorija Srbije u Prvom svetskom ratu i ka njemu vodi preusmerenje Srpska kampanja u Prvom svetskom ratu. Šta misliš da li bi bilo dobro da se odvoje ova dva članka odnosno da jedan govori i o počitičkim pitanjima kao i o celokupnom učešću Srbije u ratu (i na solunskom frontu) dok bi jedan (Srpska kampanja) pokrio dešavanja od napada na Srbiju do povlačenja preko Albanije? Pozdrav i jedva čekam da započnemo 50 000, --Vojvoda 14:48, 10. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Despotovina

uredi

Šta misliš da 50 000 bude članak o srpskoj despotovini. Pričao sam o ovome sa Klaudijem i on kaže da o ovoj temi ima više literature a i bolja je. I on bi nam se priključio. --Vojvoda 19:39, 10. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Kategorije i redirekti

uredi

Primetio sam da preusmeravaš kategorije, ali to su posebne stranice i nema ih smisla preusmeravati jer ne dobiješ ono što želiš. Ako želiš sadržaj jedne kategorije da prebaciš u drugu, moraćeš ručno obaviti ili zatražiti pomoć bota. Ubuduče ako budeš praznio neku kategoriju, javi nam da je obrišemo. -- Bojan  Razgovor  08:14, 25. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Carigrad i internet...

uredi

Eh, pomislila sam ja da je tako nešto u pitanju, a onda je to Goran i potvrdio... Nema frke, Nemanja je sad super i može da se šepuri na naslovnoj strani bez i jedne tamne mrlje tipa "traži se izvor", ašto se Carigrada tiče, samo lagano, kad se sredi, odmah ga programiramo za naslovnu. Što se tiče onog spornog dela, ne znam šta da ti kažem... Da li može da se nađe o tome nešto u knjigama? Da li je neko već pravio takvo poređenje? Ako postoji tako nešto, moždas bi moglo da se zadrži u skraćenom obliku, međutim, ako je to čisto tvoje iz glave (iako možda generalno postoje takva poređenja), to i dalje, bez izvora, ostaje samo originalno istraživanje...

Nadam se da će se problemi s internetom srediti vrlo brzo i da ćemo te opet viđati češće na Vikipediji...--Maduixa  kaži 10:27, 25. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Hvala na vesti, ali ne brigaj, odlicno sam upucen sta se i kako radi na Vizantoloskom i zato sam te i uputio direktno na njih sa nadom da ces proci jeftinije nego u Inicijalu u koji pre svih dospevaju njihova i ne samo njihova institutska izdanja. Cisto da ti kazem da bi Vizantoloski trebalo da izbaci i izadnje one biografije cara Dusana Sime Cirkovica i Boze Ferjancica (koju je je vec izdao Zavod za udzbenike) ali sa kompletnim naucnim aparatom. Samo je pitanje kada, oni su naucna institucija pa ne jure da izdaju knjige za Sajam u oktobru itd.

Pozdrav i zelim ti da sto pre resis pitanje neta (vidim ja nesto te nema ovijeh dana...). --ClaudiusGothicus 11:50, 25. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Sačekaću...

uredi

...da ti srede centralu (alo Požega) pa ćemo onda da radimo Carstvo i Despotovinu. Preopširne su to teme za jednog čoveka. Pozdrav, --Vojvoda (razgovor) 15:28, 25. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Opsada Beograda 1440.

uredi

Da ne znaš slučajno ima li negde neka grafika koja prikazuje Beogradsko utvrdjenje u 15. veku pošto koliko je meni poznato ne postoji slika (minijatura, grafika ili kasniji umetnički prikaz ) na kojoj je prikazana opsada iz 1440. Odgovori kad budeš mogao. Pozdrav, --Vojvoda (razgovor) 00:18, 28. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Pošalji neki plan samo da je iz 15. veka. --Vojvoda (razgovor) 17:29, 30. avgust 2007. (CEST)Odgovori

Da nemaš slučajno Amijana Marcelina na srpskom ? --ClaudiusGothicus 17:24, 1. septembar 2007. (CEST)Odgovori

Jovan Oliver...

uredi

Napravi razmake kad napišeš piku i ostale znake. --Mile 14:43, 3. septembar 2007. (CEST)Odgovori

Elem

uredi

Vidi odgovor na Razgovor o slici:Sv.Sava01.jpg. --Brane Jovanović, DGzS <~> 08:52, 12. septembar 2007. (CEST)Odgovori

Elem, Belem, Buf, Trif, Taf, Tuf - Pismo

uredi

Daj molim te idi na pismo i vidi da li treba da se skine tj. ukloni ono o nezavršenom članku ili da još ostane... Ja i da sam hteo da uklonim nisam smeo, ili nisam hteo, vrag bi ga znao... Pozdrav --Nikostrat 19:59, 23. septembar 2007. (CEST)Odgovori

OK za Pismo

uredi

Ja ne vidoh to što beži... **be*e veliki monitor... Kod mene je OK... Popraviću to... --Nikostrat 20:17, 23. septembar 2007. (CEST)Odgovori

Članak o onom ugovoru

uredi

Odgovorio sam tamo. --Poki |razgovor| 19:03, 25. septembar 2007. (CEST)Odgovori

Vrati me na stranicu korisnika „CrniBombarder!!!/Архива 8”.