Pozdrav, HRE. Dobro došli na Vikipediju na srpskom jeziku!
Zdravo, HRE. Hvala na učešću u projektu. Nadamo se da ćete uživati u saradnji i da će vam boravak s nama biti prijatan.
Vikipedija na srpskom jeziku je slobodna enciklopedija koja je nastala 2003. godine. Od tada smo uspostavili različita pravila u našoj zajednici. Odvojite malo vremena i pročitajte sledeće teme, pre nego što počnete da uređujete Vikipediju.
Pet stubova Vikipedije
Šta je Vikipedija?
Pomoć
Opšti priručnik za uređivanje Vikipedije
Uputstva
Brzo naučite da pravite izmene, korak po korak
Pesak
Za uvežbavanje rada na Vikipediji
Osnovni kurs
Traži personalizovanu pomoć pri prvim pokušajima
Naučite kako se uređuje stranica
Vodič za uređivanje stranica
Stvari koje ne bi trebalo da radite
Sažetak najučestalijih grešaka koje treba izbegavati
Najčešće postavljana pitanja
Pitanja koja mnogi postavljaju
Pravila Vikipedije
Pravila i smernice koje je usvojila zajednica
Trg
Mesto gde možete pitati druge vikipedijance
Dugme za automatski potpis
Dugme za automatski potpis

Potpisujte se na stranicama za razgovor pomoću četiri tilde (~~~~) ili klikom na dugme koje se nalazi iznad uređivačkog prozora — time dodajete vaše korisničko ime, trenutno vreme i datum. Takođe, nemojte se potpisivati u člancima.

Pre nego što počnete s uređivanjem članaka, pročitajte važne napomene o pisanju srpskim jezikom na Vikipediji.

Članci na Vikipediji na srpskom jeziku mogu se potpuno ravnopravno uređivati ćirilicom i latinicom, ekavicom i ijekavicom, ali nije dozvoljeno mešanje pisama niti izgovora u istom članku. Izmene latinicom u ćiriličkom tekstu (i obrnuto) i izmene „osisanom” latinicom, odnosno ASCII-jem, biće uklonjene bez odlaganja.

Nadamo se da ćete uživati sa nama doprinoseći Vikipediji i da ćete postati njen stalni korisnik. Ukoliko imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na nekoj od stranica na Trgu. Još jednom, dobro došli na Vikipediju, projekat slobodne enciklopedije. Srećan rad!--Славен Косановић {razgovor} 17:27, 12. april 2006. (CEST)Odgovori

Poz, HRE. --Milan Junior 18:11, 12. april 2006. (CEST)Odgovori

Your English account

uredi

HRE? You here? Moe Epsilon


slobodno se javljaj ovde ako treba neka pomoć--David 16:53, 4. jul 2006. (CEST)Odgovori

Odgovor

uredi
Imaš odgovor na mojoj strani za razgovor. PANONIAN (razgovor) 17:54, 4. jul 2006. (CEST)Odgovori

NE ŠALjITE!

uredi

HRE: idi i objasni situaciju! We're waiting. en:User:Crzrussian 21:08, 4. jul 2006. (CEST)Odgovori

HRE, moraš odmah da dolaziš na Englesku Vikipediju

uredi

HRE, oni misliju da si umro u neki udes na Englesku Vikipediju. Dolazi nazad odmah, oni stvarno pravi probleme. Sve je ovo Sad News kriv. -- Crna Gora

Vratio Brane Jovanović <~>.

Uh

uredi

Hvala Bogu da si još živ. Hvala Bogu. Jebaću sunce onom idiotu Sed Njuz što se zajebavao na tako ogavan način. -- Boris  Malagurski   bre! 01:41, 5. jul 2006. (CEST)Odgovori

E, ako imaš vremena, objasni mi šta se zapravo desilo i kako je došlo do ovog haosa, ovde ili na engleskoj Viki ako možeš. -- Boris  Malagurski   bre! 02:13, 5. jul 2006. (CEST)Odgovori

re: Hey

uredi

Hvala na napominjanju. Umesto menjanja stranice sa politikom, izmenio sam samu stranicu za glasanje kako bi se ogledala nova politika. --filip 02:27, 16. septembar 2006. (CEST)Odgovori

Uslovi za kandidaturu

uredi

Dakle, skoro smo napravili novu politiku i bilo bi dobro da se nje pridržavamo bez izuzetaka. U najgorem slučaju, dva meseca ti je neophodno za kandidaturu. Verujem da tada neće biti nikakvih problema. --Miloš Rančić (r|pričaj!) 05:55, 16. septembar 2006. (CEST)Odgovori

Srpski/Crnogorski

uredi

Sto se mene tice, srpski, hrvatski, bosnjacki i crnogorski su jedan jezik. Trebalo je da stave i srpski kao zvanicni, jer 30% stanovnistva su Srbi, a Crnogorci 40+%. -- Bojan  Razgovor  07:24, 21. oktobar 2007. (CEST)Odgovori

Da. Ali verovatno ce sada svi Crnogorci pricati crnogorski, a Srbi srpski. -- Bojan  Razgovor  05:40, 22. oktobar 2007. (CEST)Odgovori
HM. nisam siguran da sam dobro razumeo poslednju poruku. -- Bojan  Razgovor  05:11, 23. oktobar 2007. (CEST)Odgovori
Mislis da ce biti zastrasivanja ili pritisaka da se ljudi drugacije izjasnjavaju, da ce ljudi da se iseljavaju ili da ce traziti srpsko drzavljanstvo, pa ce gubiti crnogorsko? To bi bilo strasno. -- Bojan  Razgovor  13:08, 23. oktobar 2007. (CEST)Odgovori

Grb Nemanjića

uredi

Mislim da je to bio neki cut&paste sa drugih članaka o Nemanjićima. U svakom slučaju, imam nešto literature na temu tog grba pa mogu taj članak srediti i ubaciti reference koje imam. Zanima li te nešto konkretno? --Aleksandar (porazgovarajmo!) 02:29, 16. decembar 2007. (CET)Odgovori

Upravo sam ubacio par informacija koje su dosta važne za razumevanje konteksta. Momentalno nemam vremena da iz knjige prepišem i ostale primere korišćenja konkretnog grba, ali učiniću to ovih dana. Ako te još nešto zanima, reci. --Aleksandar (porazgovarajmo!) 11:22, 16. decembar 2007. (CET)Odgovori

Pa knjigu sam već naveo u literaturi. Zapravo, to su dve knjige u jednoj, obe od Branka Marušića, jedna je O osnovnim pitanjima srpske heraldike, a druga je O fiktivnom grbu Hercegovine. U suštini, bavi se konkretno državnim grbovima Srbije i Hercegovine i tek po malo kači još po neki koji su sa njima vezani. --Aleksandar (porazgovarajmo!) 23:48, 16. decembar 2007. (CET)Odgovori

Pisao sam o Dušanu kao vladaru pa sam potpuno zamenario neke vrlo važne stvari. Hvala što si mi skrenuo pažnju, ispravio sam. --Aleksandar (porazgovarajmo!) 14:12, 21. decembar 2007. (CET)Odgovori

Podgorička skupština

uredi

Pazi `vako.Prvo sam ja nabacio tekst,onda je Aleksandar dodao dukljancku verziju,pa je onda doš`o i Manojlo koji je dodao delove Batakovićevog teksta sa rastka,tako da članak ide iz ekstrema u ekstrem.

Videću da ponovo pređem preko svega i da pogledam ova dva,a ti ako nešto misliš da ne valja menjaj i referenciraj i neće biti problema.Ja ću gledati da se uključim koliko mogu u celu priču.

Srećni i tebi tekući praznici i pozdrav.

Crni Bombarder!!!  (†) 06:57, 5. januar 2008. (CET)Odgovori

Duklja

uredi

Dobro napisano, samo mislim da nedostaju dve stvari bar. Prva, koji su to arheološki dokazi ? Drugo, kada je napisano žitije mučenice Ljudmile i zašto je ono upleteno u ovu priču ako uopšte nije sigurno da je njeno poreklo iz Duklje. Treće, pečat koji se spominje možda je pripadao i vizantijskom namesniku Duklje što je bila teza starije istoriografije. Tumačenje ovog pečata može biti dvojako pošto se sa sigurnošću može reći da su južnoslovenski vladari koristili pečate na grčkom poput bugarskih kneževa i srpskog kneza Gojnika čiji je pečat pronađen pre godinu-dve. Puno pozdrava i pišite.—ClaudiusGothicus (razgovor) 02:27, 7. februar 2008. (CET)Odgovori

Poštovani,

ja sam po obrazovanju istoričar, bavim se ranovizantijskom istorijom, ali se sasvim solidno razumem i u druge oblasti pre svega antičke i srednjevekovne istorije da bih sebi dozvolio da uopšte pišem ovde.

Nijedno od mojih pitanja nije bilo zlonamerno, već, ako već tvrdite da ima arheoloških dokaza, ko ih je i gde publikovao, iskomentarisao itd. Normalno, ako je to izdala i iskomentarisala osoba sa stručnim kvalifikacijama i u skladu sa naučnim postupkom i aparaturom i sl sve to ima više šansi da bude verodostojan argumenat u određenim raspravama ili pak člancima na Vikipediji.

Ovde postavljam pitanje u stvari o odnosu istorije i tradicije. Npr ako je žitije napisano u 10. veku na kom jeziku je i gde nastalo. Koliko se sećam staroslovenska pismenost se kod balkanskih Slovena učvrstila krajem 9. veka sa odlučnijom hristijanizacijom Bugarske i Srbije, mada je Bugarska u vreme cara Simeona postala i kulturni centar za slovenske prostore, počev od Klimenta Ohridskog do Crnorisca Hrabra. Ja priznajem da za pismenost u smislu književnosti na tlu srpskih zemalja nisam čuo pre sredine 12. veka i nastanka latinskog Ljetopisa popa Dukljanina u kome recimo postoje fragmenti najranijeg žitija Jovana Vladimira (dakle možemo pretpostaviti sasvim sigurno da su književna dela u smislu žitija pisana, ali da li na latinskom ili staroslovenskom, od koga i zašto ostaje otvoreno). U svakom slučaju, da li je sačuvano žitije baš iz 10. veka, da li se poziva na to rano žitije. da li u njemu postoje interpolacije itd.

Dakle, natpis koji pominje kneza Višeslava svakako ne glasi dux Višeslav, kao što novac kralja Milutina glasi na Uroša kralja tj Urosius Rex a ne Uroš Rex.

I još nešto, antička i srednjevekovna istorija zbog fragmentarnosti izvora i njihove programske namene jesu komlikovane za rekonstrukciju i naučnu spoznaju, ne samo kada su Srbi u pitanju. I druge, daleko razvijenije naučne sredine neretko podležu tkz višim i važnijim ciljevima nego što je naučna istina. Srpska istoriografija, čiji su se začetnici učili u Minhenu, Beču ili Parizu, ne pati od mitomanije za razliku od nekih drugih, nama susednih i donedavno bliskih. Bilo kako bilo, želja da ponešto pišem, popunjavam rupe u neadekvatnoj izdavačkoj i prevodilačkoj politici, me je i naterala da ovde dođem.

S poštovanjem i nadom da ćete nam uskoro pribaviti odgovarajuće reference—ClaudiusGothicus (razgovor) 23:18, 19. februar 2008. (CET)Odgovori

Demografija Crne Gore

uredi

Ukoliko te interesuju podaci o nacionalnom sastavu Crne Gore, možeš downloadovati sa sajta zavoda za statistiku Crne Gore knjigu 16 o skupovima stanovništva i naćićeš podatke po ukrštenim obeležjima o nacionalnosti, religiji i jeziku, i naćićeš kojih to 25.000 stanovnika govori srpskim jezikom, različitim varijantama srpskog jezika znači srpski, srpskohrvatski, hrvatskosrpski, srpski ili hrvatski, srpski i hrvatski, hrvatski i srpski... kakva je i bila metodologija.

S obzirom da znam iz prve ruke kako su stajale i kako stoje stvari u srpskoj srednjevekovnoj arheologiji, o Đorđetu sve najbolje kao čoveku i stručnjaku, mada nisam sklon da prihvatim baš sve njegove pretpostavke npr onu o sarmatskim Limigantima iz 4. veka koje je on, bar jedno vreme, klasifikovao kao Slovene.—ClaudiusGothicus (razgovor) 12:18, 6. mart 2008. (CET)Odgovori

Ako zelis da clanak referenciras knjigom ili clankom Djordja Jankovica to je vise nego dobrodoslo. Ako univerzitetski profesor i predsednik Srpskog arheoloskog drustva (SAD!!!) tvdi to i to onda hajde da to stavimo u clanak (naravno i sa oprecnim misljenjem ako i za to imas referencu...). —ClaudiusGothicus (razgovor) 22:39, 6. mart 2008. (CET)Odgovori

Izbori

uredi

Mala ili velika slova su ista. Na glasačkom listiću kada se glasa, nema velikih slova. Bilo bi lepo kada bi se uključio u ažuriranje članka. --Poki |razgovor| 00:07, 29. mart 2008. (CET)Odgovori

Petar Gojniković

uredi

Interesuje me na osnovu čega se izradio onu kartu?--Vojvoda razgovor 20:43, 5. april 2008. (CEST)Odgovori

Hm, da li to znači da je prilično originalna? -- JustUser  JustTalk 21:48, 5. april 2008. (CEST)Odgovori
Naravno da ciljam. Pride je kvalitet neadekvatan. Jedno je kad su granice područja vladavine nejasne a drugo je kad su osnovni geografski pojmovi nejasni. -- JustUser  JustTalk 21:56, 5. april 2008. (CEST)Odgovori
Za početak bi bilo dobro da upotrebiš neku jasnu i čitljivu kartu kao podlogu. Potom, ukoliko je sve nastalo iz teksta knjige napišeš "urađeno na osnovu opisa Jirečeka" ili već nešto slično tome. -- JustUser  JustTalk 23:58, 5. april 2008. (CEST)Odgovori

`ajde kad svratiš,bani i ovde. Crni Bombarder!!!  (†) 14:57, 12. april 2008. (CEST)Odgovori

Mapa

uredi

Jesam,što pitaš tj. ima li neke greške? Crni Bombarder!!!  (†) 03:31, 1. septembar 2008. (CEST)Odgovori

`ajmo redom.
  1. Oko 1186.godine nema spora,previd je nastao zbog toga što su Nemanjina osvajanja na jednoj strani tekla jednim tokom,a na drugoj drugim tokom,tako da ću to pokušati da prepravim ili dodatno naglasim.
  2. Dubrovačka republika je izdvojena kako teritorijalno (vrlo sitno pa se ne vidi,zbog razmere same karte),tako i u samom nazivu Dubrovnik koji ima ljubičastu pozadinu koja treba da ukaže da je priznavao vlast Vizantije,označene ljubičasto.
  3. Zar je osvojio Korčulu?Stracimir je pokušao pa je potopljen,a nisam nigde naš`o da se pominje da je bilo Nemanja,bilo neko od njegove braće zauzeo Korčulu.
  4. Videću kako ću da razrešim problem osvajanja na karti,ali ti hvala na linku u svakom slučaju.
  5. Nisam baš najbolje razumeo na šta ciljaš pod time da se ne može govoriti o stvarnom osvajanju onih delova(Hum, Travunija i (Donja) Zeta).
  6. Verovatno si pogrešio u kucanju,pošto se Neretvljanska oblast pre Nemanje nalazila zvanično pod Vizantijom,dok sam Hrvatska u to doba nije postojala kao nezavisna država,niti je,generalno govoreći,ona imala preterane veze sa njom.

Toliko od mene, za sad. Crni Bombarder!!!  (†) 07:04, 1. septembar 2008. (CEST)Odgovori

Vidi ovako:

  1. Koliko sam ja naš`o po standardnim pregledima istorija u nas,Stracimir je krenuo na Korčulu sa (čini mi se kotorskim) brodovima,ali su ga Dubrovčani potopili kod nje tj. nije ni stig`o do nje.Potpuno mi je šašavo da srpske istorije kažu da nije stig`o,a `rvatske da je stig`o do ostrva i zauzeo ga.
  2. Dobro da,nije tu bilo borbe,jednostavno je preuzela kontrolu nad tim prostorima koji su do tada prihvatali Manojla za svog suverena.
  3. Prvo jedno večito pitanje,nevezano za temu.Koji hroničar i gde navodi da je Neretvljanska oblast ušla u sastav bilo kneževine,bilo kraljevine Hrvatske?
  4. I dalje se ne razumemo oko pominjanja `rvatske krajem XII veka,kad je (definitivno) propala na samom početku istog i nalazila se u sastavu kraljevine Mađarske koja je bila Nemanjin saveznik.
  5. To jeste zanimljiva ideja i nije preterani problem sa tehničke strane.Nažalost nemam osnovu po kojoj bi radio te granice.Za Nemanjinu udeonu kneževinu sam imao,ali za ovo nemam. Crni Bombarder!!!  (†) 05:22, 2. septembar 2008. (CEST)Odgovori

Hm...

  1. Pogledaću ponovo,ali bih se mogao kladiti da nije uspeo da priđe ostrvima.
  2. Ma pustiti ti one tamo i njihove paranoje.Ako bi se po tome vodili,onda bi svuda trebalo osvajanje promeniti oslobođenje ili tako neki politički nekorektan termin.
  3. To je totalno konfuzna stvar/priča.Izvori o tome ćute,a u Hrvatskoj se uzima da se njena granica protezala i do Drine,iako nikada nisu vladali Zahumljem,a i vlast nad Neretvljanskom oblašću je krajnje sumnjiva i ako je postojala je bila kratkotrajna.
  4. Vizantijski hroničari su koristili i termine Mezi,Tribali i koješta,pa to opet nema veze sa realnošću.Nemanja je zastao kod Neretvljanske oblasti zato što je ona bila pod vizantiskom vlašću (zvanično), dok je s` one strane Cetine počinjala kraljevina Mađarska (njegov saveznik u tom trenutku) odnosno banovina Hrvatska,ukoliko je tada bila tako organizovana,nisam sad siguran.

Crni Bombarder!!!  (†) 09:17, 7. septembar 2008. (CEST)Odgovori