Rat za bavarsko nasleđe

Rat za bavarsko nasleđe je bio rat koji se vodio od 1778. do 1779. između Pruske i Austrije oko nekoliko delova Bavarske nakon smrti Maksimilijana III, izbornog kneza Bavarske (1727—1777) koji nije imao naslednika. Ovaj sukob je poznat i pod nazivom Krompirski rat (nem. Kartoffelkrieg) zato što su pruske i austrijske trupe dosta vremena u Češkoj potrošile sa ciljem da otežaju snabdevanje neprijateljskih trupa hranom.

Rat za bavarsko nasleđe
Vreme1778-1779
Mesto
Sukobljene strane
 Prusko kraljevstvo
 Kneževina Saksonija
 Kneževina Bavarska
 Habzburška monarhija
Komandanti i vođe
Fridrih Veliki Jozef II Habzburški
Franc Lasi
Ernst Gideon fon Laudon

Kada je izbornik Maksimilijan III, mlađi ogranak Vitelsbaha umro 1777, Sulzbah linija je nasledila Bavarsku. Izbornik Palatinata, Karlo IV Teodor, bio je zakonski naslednik koji je nastavio da ustupa Donju Bavarsku Austriji prema tajnom sporazumu sklopljenim sa carem Svetog rimskog carstva, Jozefom II, u zamenu za Austrijsku Nizozemsku (današnja Belgija).

Maksimilijanova supruga Marija Ana Sofija od Saksonije počela je pregovore sa Pruskom kako bi Bavarska nakon smrti Karla Teodora sačuvala nezavisnost, a na njen presto došao Vitelsbah ogranak Palatinata, Cvajbriken-Birkenfeld.

Pruski kralj Fridrih II Veliki je mislio da bi delovi Bavarske nadoknadili Austriji Šleziju izgubljenu tri decenije ranije u Ratu za austrijsko nasleđe, čime bi Austrija ponovo uspostavila hegemoniju u zemljama nemačkog govornog područja i uzdrmala poziciju Pruske. Zato je sklopio savez sa Saksonijom i objavio rat Austriji navodno braneći prava Karla II, vojvode od Cvajbrikena.

Fridrihova invazija na Češku je u principu prošla bez prolivanja krvi i završena je kongresom u Tešenu (1779) uz posredovanje Rusije i Francuske. U skladu sa mirovnim odlukama, carica Marija Terezija pristala je na sve što je Pruska tražila (iako njeni sinovi to nisu odobravali) sem što je zadržala oblast Infirtel. Saksonija ja primila finansijsku nagradu za svoju ulogu u intervenciji. Ovaj rat je ujedno bio i poslednji veliki rat koji je vodio Fridrih II. Kada je car Jozef II ponovo pokušao da pridobije Bavarsku 1784, Fridrih je stvorio Firstenbund (nem. Fürstenbund) (bukvalno Savez kneževa), političko telo koje je okupilo sitnije vladare nemačkih zemalja. Time je Fridrih stekao slavu branitelja nemačkih sloboda od carskog apsolutizma. U praksi, Savez kneževa je u periodu između 1785. i 1790. obezbeđivao ravnotežu između Austrije i Pruske i praktično zaštitio Prusku od daljih austrijskih napada. Ipak, najdugotrajnija posledica Rata za bavarsko nasleđe bila je austrijska okupacija Infirtela koji je 1816. i trajno pripojen Austriji i koji se i danas nalazi u sastavu Republike Austrije.