Regija velike severne ravnice

Regija velike severne ravnice (mađ. Észak-Alföld), je jedna od sedam evropskih administrativnih jedinica Mađarske, nalazi se na severoistoku države. Pripadajuće županije su Hajdu-Bihar, Jas-Nađkun-Solnok i Sabolč-Satmar-Bereg. Centar regije je grad Debrecin.

Regija velike severne ravnice

Formiranje regija uredi

Prvobitni oblik regija se javio na geografskoj obradi mape Đule Princa (Prinz Gyula). Zamišljena regija je imala za glavni grad debrecen, jedino što je bila dodata županija Bekeš. Kasnija administrativna preraspodela iz 1923. godine je celu tu koncepciju odbacila i županija Jas-Nađkun-Solnok je bila centralno samostalna a županije Hajdu-Bihar i Sabolč-Satmar-Bereg su upali u istočne administrativne jedinice. U toku dva svetska rata koncepcija administrativne raspodele je ostala ista.

Posle Drugog svetskog rata je novom reformom Mađarska podeljena na devet administrativnih delova i ta podela je već postala veoma slična današnjoj podeli. Međutim dolaskom Sovjetskog Saveza i komunista na vlast i ova podela je izgubila na važnosti. tek pedesetih godina dvadesetog veka je ponovo zaživela ideja o ovakvoj podeli, ali početni koraci su napravljeni tek 1971. godine.

Osnivanjem Evropske unije i NUTS je konačno došlo do ostvarivanja davno začete ideje o regijama i administrativnim jedinicama.

Zvanično, Mađarska je priznala ove jedinice 1998. godine.


Unutrašnje uređenje uredi

 
Položaj regije velike severne ravnice na mapi Mađarske

(U zagradi, pored kotarskog imena i originalnog Mađarskog imena, su podaci o broju stanovnika iz popisa od 1. januara 2005. godine.)[1]:

Hajdu-Bihar

Jas-Nađkun-Solnok

Sabolč-Satmar-Bereg

Turizam uredi

Administrativne granice Regije velike severne ravnice se velikim delom poklapaju sa turističkim regionima celine, jedino se regija oko Tise odvaja u drugu turističku celinu.

Hajdu-Bihar

U ovoj županiji se izdvajaju istorijski spomenici oko debrecena i Nacionalni park Hortobađški nacionalni park. Takođe veliki broj srednjovekovnih utvrđenja i crkvi je ovde prisutan, a interesantno je pomenuti da tu žive i potomci nekadašnjih srpskih doseljenika iz srednjeg veka Hajdui.


Jas-Nađkun-Solnok

Najpoznatiji turistički centar je u okolini jezera Tise i termalni izvori, banje. Seoski turizam je takođe veoma razvijen u ovoj oblasti.

U ovoj županiji žive potomci Kumana i Jasa. Sabolč-Satmar-Bereg

Ovde se mogu videti veliki broj spomenika iz srednjeg veka, oko Njiređhaze, drveni držači (kućište) zvona iz 13. veka u Njirbatoru. Takođe je park divljih životinja u okviru ove oblasti.

Naselja uredi

Županijski centri uredi

  • Hajdu-Bihar (županija): Debrecen Debrecen;
  • Jas-Nađkun-Solnok (županija): Solnok Szolnok;
  • Sabolč-Satmar-Bereg (županija): Njiređhaza Nyíregyháza;

Gradovi uredi

Opštine uredi

Hajdu-Bihar (županija) uredi

Opštine

Jas-Nađkun-Solnok (županija) uredi

Opštine

Sabolč-Satmar-Bereg (županija) uredi

Opštine

Nadimak uredi

Zbog svog oblika ovu regiju takođe zovu i ker koji skače (mađ. ugró kutya),

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi

Vidi još uredi