Rimske terme (Pločnik)

Ostaci rimskih termi ili javnog kupatila u selu Bace nalaze se u oblasti Toplice, nedaleko od Prokuplja i Kuršumlije. Pripadaju širem području arheološkog lokaliteta Pločnik i pružaju se ispod nadvožnjaka, gde prolazi put Prokuplje-Kuršumlija.

Istorija

uredi

Arheološki nalazi, posebno novac iz doba vladavine rimskog cara Marka Aurelija Antonina Karakale (211 – 217), ukazuju da su rimske terme u Bace sagrađene u 3. ili 4. veku. U datom periodu je oblast Toplice bila pod suverenitetom Rimskog carstva i uključena u rimski vojnopolitički i administrativni sistem. Dosadašnja arheološka i istorijska istraživanja potvrdila su postojanje rimskog utvrđenja na ovom prostoru, gde su bile stacionirane dve rimske legije – IV Flavijeva i VII Klaudijeva – sa važnim zadatkom odbrane granica carstva. Pored utvrđenja na ovom prostoru se vremenom razvijaju i gradovi, kao što su Hameum (današnje Prokuplje) i Ad Fines (današnja Kuršumlija). Higijenske i druge potrebe stanovnika municipija iziskivale su izgradnju javnih kupatila, tzv. termi. Terme je, međutim, bilo moguće podizati samo na odgovarajućim mestima, kao što je upravo bila oblast Toplice, bogata izvorima toplih voda po kojima su joj stari Sloveni i dali ime.

Život rimskih termi u Bace teško je rekonstruisati na osnovu dostupnih podataka. Međutim, može se pretpostaviti da, kao i čuvene terme Dioklecijana, Trajana i Karakale, nisu predstavljale samo mesta za obavljanje higijenskih potreba, već su bila i društvena i kulturna središta. Bila su mesta za okupljanje, druženje, pregovaranje i zaključivanje poslova.[1]

Arhitektura

uredi

Rimske terme u Bacu otkrivene su šezdesetih godina 20. veka, prilikom gradnje puta Niš-Kuršumlija. Inicijativom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i Zavoda za zaštitu spomenika iz Niša ubrzo su konzervirane. Na osnovu arheoloških i istorijskih nalaza pretpostavka je da su izgrađene tokom 3. veka ili početkom 4. veka. Površina otkrivenog objekta iznosi 24x14m, sa tim da je deo građevine sticajem okolnosti ostao neotkopan. Objekat se pruža pravcem istok-zapad i po dužini je podeljen na dva dela: južni i severni. Na jugu se pružaju bazeni sa toplom vodom (kaldarijumi) i jedan bazen sa hladnom vodom (frigidarijum), a na severu se nalaze tri prostorije, koje su se sastojale od jedne veće svlačionice (apoditerijum) i dve manje garderobe. Terme su raspolagale sistemom za grejanje odaja i bazena (hipokaustom), a bile su izgrađene od kamena i opeke.[2]

Reference

uredi

Spoljašnje veze

uredi