U antičkom periodu, cijela Boka Kotorska je nosila naziv Sinnus Rhisonicus (Risanski zaliv), ali je tadašnja važnost grada opala u srednjem vijeku. Risan je po Konstantinu Porfirogenitu naseljeni grad u Travuniji, a Barski rodoslov smatra ga župom u Travuniji. Po svemu sudeći, župa Risan (Rissena) je predstavljala bliže okruženje grada Risna (možda i malo polje oko današnjeg Morinja, na suprotnoj strani risanskog zaliva) kao i sam grad. Pripadala je primorskim župama Travunije pored: Dračevice, Konavla i Žrnovice. Ona obuhvata tijesan prostor između morske obale i planinskog predjela. Nije potvrđeno da je plodno polje (nastanjeno početkom IX vijeka) oko Bijele, između Risna i Dračevice, pripadalo nekoj od ove dvije župe. Kroz župu Risan su prolazila dva antička puta, koji su korišćeni u srednjem vijeku: via adriatica, krak za Akruviju, a drugi preko Riječana. Tjesnac Verige (Catena) u Boki Kotorskoj, koji je skraćivao put iz Duklje do Travunije, nalazio se na putu između Risna i Dračevice.

Risan, župa u Travuniji
Risan i okolne župe ranog srednjeg vijeka

Vidi još uredi

Literatura uredi