Mali grad na istoj reci je jedan od najlepših manjih gradova u Crnoj Gori. Rijeka Crnojevića je lako dostupna sa magistralnog puta Podgorica-Cetinje. Početak priče o gradu se vezuje za vladara Zete, Ivana Crnojevića (1465-1490), koji je da bi izbjegao Tursku vojsku na Obod podigao utvrđenje i manastir, čija je crkva posvećena Svetom Nikoli. Tu je prenio svoju prijestonicu sa tvrđave Žabljak, a manastir je postao sjedište zetske Mitropolije. U samom mjestu očuvani su ostaci istorijskih građevina iz vremena Ivana Crnojevića kao što su podrumska prostorija jedne davno porušene zgrade, koja se vezuje za rad tzv. Obodske štamparije, gdje je štampana prva ćirilična knjiga i prva knjiga na srpskoslovenskom "Oktoih prvoglasnik" 1494. godine. Sem toga, na ovom području je otvorena prva apoteka u Crnoj Gori, kao i prva radionica oružja. Početkom 20 vijeka u fabrici "Marica" proizvodio se sedef-biser od riblje krljušti. Rijeka Crnojevića je tokom 19. i početkom 20. vijeka bila najveća crnogorska luka i vodeći trgovački centar. Posebno cijenjen proizvod ovog kraja bila je suva ukljeva zbog svoje unikatnosti i izuzetnog ukusa, veoma tražena i na italijanskim trpezama. Na ulazu u Rijeku Crnojevića je kameni Danilov most.[1] Podigao ga je knjaz Danilo 1853. godine u spomen svoga oca Stanka Petrovića. Uz most je na lijevoj obali rijeke podigao jednospratnu kuću poznatu pod imenom "Mostina", očuvanu do danas. Najstariji sačuvani objekat u Rijeci Crnojevića je kuća Svetog Petra. Uživanje u posjeti ovom mjestu upotpunjavanju bogata gastronomska ponuda autentičnih ribiljih specijaliteta, tematske šetnje, vožnja kajakom.
Na ulazu u naselje knjaz Danilo I Petrović je 1855. godine podigao most, u slavu svom ocu Stanku. Most je služio kao veza između varoši i Riječkog grada i dio starog karavanskog puta Rijeka Crnojevića - Virpazar.
Kralj Nikola I Petrović je na Rijeci podigao zimski dvorac "Ljeskovac" i sagradio veliki most koji povezuje Rijeku sa Virapazarom.Ovaj most je dugačak 120 metara i zove se "Novi most".
^Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176.
^Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN978-86-84433-00-0.