Robna berza

Robna berza je najveće prometno i terminsko tržište sirovina u svijetu.

Istorijat

Smatra se da su robne berze zasnovane na robnim poizvodima nastale u Šumeru između 4500. p. n. e. i 4000. p. n. e. Šumeri su prvo koristili glinene tokove zapečaćene u gline, a zatim gline za pisanje koje predstavljaju količinu - na primer, broj koza, koji će biti isporučen. Ova obećanja o vremenu i datumu isporuke podsećaju na fjučers ugovore. Rane civilizacije različito su koristile svinje, rijetke školjke ili druge predmete kao robni novac. Tržište zlata i srebra evoluiralo je u klasičnim civilizacijama. Prvo, plemeniti metali su cijenjeni zbog svoje ljepote i vrijednosti i bili su povezani sa kraljevstvom. Prvo su ih koristili za trgovinu i razmjenu za drugu robu ili za plaćanje rada, zatim je zlato postalo mjera za vrijednost.

Uloga robne berze

Robna berza je prva uvela terminsko trgovanje stočarskim proizvodima kao što su na primjer slanina, goveđe polovice itd. Robno tržište je tržište koje se bavi primarnim ekonomskim sektorom, a ne proizvodima. Meke robe su poljoprivredni proizvodi kao što su pšenica, kafa, kakao, voće i šećer. U teške proizvode spadaju zlato, ulje...Investitori pristupaju u oko 50 glavnih robnih tržišta širom svijeta sa čisto finansijskim transakcijama koje sve više prevazilaze fizičke poslove u kojima se roba isporučuje. Ugovori o fjučersima su najstariji način ulaganja u robu. Fjučersi se obezbeđuju fizičkim sredstvima. Robna tržišta mogu uključivati fizičko trgovanje i trgovanje derivatima koristeći spot cijene, forvardove, fjučerse i opcije za budućnost. Poljoprivrednici su koristili jednostavan oblik derivatnog trgovanja na robnom trzistu vekovima za upravljanje cenovnim rizikom.

Vidi još

• Ekonomija
• Berza