Romska književnost u Srbiji

Romska književnost u Srbiji počinje usmenim stvaralaštvom, a začetnicom romske lirike smatra se Gina Ranjičić,[1][2] koja je pevala pesme na srpskom, romskom i albanskom jeziku po istraživanju romologa Hajnriha Vlisockog.

Korano Romi u Aleksincu na početku dvadesetog veka (pre 1910. godine)

Narodna književnost

uredi

Jedan od najpoznatijih proučavalaca kulture Roma bio je srpski etnolog Tihomir Đorđević, koji je uradio doktorsku disertaciju "Cigani u Srbiji" i sakupio veliki broj romskih narodnih pripovedaka iz Srbije, Crne Gore i drugih delova Balkana. Objavljene su kao knjiga "Ciganske narodne pripovetke" 1933. godine. U ovoj knjizi ima najviše priča Korano Roma iz okoline Aleksinca i priče variraju od duhovitih (kako su Cigani izgubili svoju crkvu, jer su pojeli srpsku od sira, do horor priča o mladićima Ciganima i pobratimima vampirima).[3]

Narodna biblioteka Njegoš iz Knjaževca izdala je slikovnice sa romskim bajkama u štampanom i digitalnom obliku,[4] u ediciji "Mačke peru veš" nazvanoj po romskoj bajci o devojčici Čočari koju zarobi zli mačak sa gomilom žena mačaka koje peru veš na izvoru.

Jedan od najznačajnijih sakupljača romskih bajki i narodnog stvaralaštva, posebno sa Kosova i Metohije je Alija Krasnići.

Od novijih proučavalaca romske kulture značajan je romolog i sociolog Dragan Todorović sa Filozofskog fakulteta u Nišu. [5]

Značajna dela o romskoj kulturi u Srbiji

uredi

Moderna književnost Roma u Srbiji

uredi

Neki od najznačajnih modernih književnika su:

Reference

uredi
  1. ^ „GINA RANJIČIĆ | Sarajevske Sveske”. sveske.ba. Pristupljeno 2023-08-29. 
  2. ^ „Turbulentan život i poezija Gine Ranjičić na zidu Solunske 18 - Kultura - Dnevni list Danas” (na jeziku: srpski). 2022-09-02. Pristupljeno 2023-08-29. 
  3. ^ „CIGANSKE NARODNE PRIPOVETKE – fragmenti iz života Roma”. Portalibris knjižara (na jeziku: srpski). 2022-08-24. Pristupljeno 2023-08-29. 
  4. ^ Jovanović, Kristijan; Stojadinović, Vladana; Ristić, Rade; Ristić, Mihajlo; Vasiljević, Divna; Simić, Ljubinka; Ibrić, Darko; Ibrić, Darko; Simić. „Mačke peru veš”. digitalnazbirka.biblio-knjazevac.org (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-08-29. 
  5. ^ „Dragan Todorović | Filozofski fakultet u Nišu”. www.filfak.ni.ac.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-08-29. 
  6. ^ Spasić, Suzana (2023-04-07). „Alija Krasnići sastavljač prvog romsko-srpskog rečnika gost Biblioteke -” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-08-29. 
  7. ^ Redakcija (2021-10-18). „[:bs]„Otac romske pismenosti“ Trifun Dimić dobiće spomenik u Novom Sadu[:]”. UDAR (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2023-08-29. 
  8. ^ „Meti Kamberi”. metikamberi.com. Pristupljeno 2023-08-29. 
  9. ^ „NAKON VRTOGLAVOG USPEHA METI KAMBERI ZAPAO U GREH! Prvi MILION spiskao na ŽENE i ALKOHOL, a sad priznao: Usamljeniji sam nego ikad”. kurir.rs (na jeziku: srpski). 2023-08-29. Pristupljeno 2023-08-29. 
  10. ^ „Vera Kurtic”. www.romarchive.eu. Pristupljeno 2023-08-29.