Sanski Most
Sanski Most je gradsko naselje i sjedište istoimene opštine u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini. Nalazi se na reci Sani u regionu Bosanske Krajine između Prijedora i Ključa. Sanski Most administrativno pripada Unsko-sanskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.
Sanski Most | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija BiH |
Kanton | Unsko-sanski kanton |
Opština | Sanski Most |
Stanovništvo | |
— 2013. | 16.913 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 45′ 54″ S; 16° 39′ 59″ I / 44.765053° S; 16.666355° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 79260 |
Pozivni broj | 037 |
Veb-sajt | www |
Prema podacima popisa stanovništva 2013. godine, u Sanskom Mostu je popisano 16.913 lica.
Geografija uredi
Sanski Most sa okolinom nalazi se u srednjem toku rijeke Sane, sa osloncem na planinu Grmeč na zapadu i planine Mulež i Behremaginicu na istoku. Područje opštine Sanski Most ima rijeku Sanu i osam rječica; Sanicu, Dabar, Zdenu, Blihu, Majdansku Rijeku, Japru, Sasinku i Kozicu i nekoliko kraćih ponornica.[1] Na sanskom području ima nekoliko jakih kraških vrela koja su istovremeno i izvori rječica; Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, podno planine Mulež, ima jači izvor radioaktivne sumporne vode sa značajnim ljekovitim svojstvima. Na svom području ima i nekoliko većih pećina među kojima su Hrustovačka i Dabarska.
Istorija uredi
Drugi svjetski rat uredi
Ovaj odeljak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. |
U vreme zločina u Kostajnici izvršen je pokolj Srba i u mestu i srezu Sanski Most.[2]
Izuzev 12 Srba koji su uspeli da pobegnu u Srbiju, svi ostali ljudi iz Sanskog Mosta su pobijeni.[3]
Stanovništvo uredi
Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Sanski Most | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | |||||
Ukupno | 16 913 (100,0%) | 17 144 (100,0%) | 14 027 (100,0%) | ||||
Bošnjaci | 15 930 (94,19%) | 7 245 (42,26%)1 | 6 067 (43,25%)1 | ||||
Srbi | 401 (2,371%) | 7 831 (45,68%) | 5 691 (40,57%) | ||||
Hrvati | 177 (1,047%) | 646 (3,768%) | 523 (3,729%) | ||||
Bosanci | 165 (0,976%) | – | – | ||||
Neizjašnjeni | 94 (0,556%) | – | – | ||||
Muslimani | 36 (0,213%) | – | – | ||||
Nepoznato | 33 (0,195%) | – | – | ||||
Ostali | 20 (0,118%) | 521 (3,039%) | 242 (1,725%) | ||||
Albanci | 18 (0,106%) | – | – | ||||
Romi | 13 (0,077%) | – | – | ||||
Bosanci i Hercegovci | 12 (0,071%) | – | – | ||||
Pravoslavci | 7 (0,041%) | – | – | ||||
Jugosloveni | 3 (0,018%) | 901 (5,255%) | 1 504 (10,72%) | ||||
Slovenci | 3 (0,018%) | – | – | ||||
Turci | 1 (0,006%) | – | – |
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Znamenite ličnosti uredi
- Ljubica Berak, pevačica
- Milorad Bilbija, fudbaler
- Branislav Borenović, političar
- Vrelo, izvorna pevačka grupa
- Mladen Ivanić, političar
- Kemal Malovčić, pevač
Galerija uredi
-
Rijeka Sana
-
Hamzibegova džamija
-
Hamzibegova džamija
-
Hrvatski supermarket Konzum
-
Pravoslavna crkva
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Branko J. Bokan, Srez Sanski Most u NOB 1941-1945. godine, I tom (Sanski Most: Skupština opštine Sanski Most, 1974), 9.
- ^ Najveći zločini sadašnjice: patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945, Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac, Dečje novine (1991), str. 250
- ^ Najveći zločini sadašnjice: patnje i stradanje srpskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941-1945, Dr. Dragoslav Stranjaković, Gornji Milanovac, Dečje novine (1991), str. 251
- ^ „Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 8. 2015.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 8. 2015.