Sandžak Crna Gora
Sandžak Crna Gora (tur. Kara Dağ) je bio sandžak (upravna jedinica) Osmanskog carstva na području (stare) Crne Gore u prvoj polovini 16. vijeka. Formiran je 1513. godine, na početku vladavine turskog sultana Selima I (1512-1520). Nastao je izdvajanjem dotadašnjeg vilajeta Crnojevića iz sastava Skadarskog sandžaka.[1] Nalazio se u sastavu Rumelijskog ejaleta. Prvi (i jedini) upravitelj novostvorenog sandžaka bio je Skender Crnojević,[2] najmlađi brat posljednjeg zetskog gospodara Đurđa Crnojevića (1490-1496).[3] Naposredno nakon stvaranja ovog sandžaka, sproveden je popis poreskih obveznika, ali tom prilikom je došlo do raznih nepravilnosti, usljed čega se stanovništvo žalilo sultanu, tako da je novi popis sproveden 1523. godine.[4][5] Nakon smrti sandžakbega Skendera Crnojevića, oko 1530. godine,[6] ovaj sandžak je ukinut kao posebna upravna jedinica, a njegovo područje je reorganizovano kao poseban vilajet Crna Gora u sastavu Skadarskog sandžaka.
Upravitelji uredi
- 1513−1530 Skender Crnojević
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Stanojević 1975, str. 27.
- ^ Bojanić 1989, str. 183–190.
- ^ Blagojević & Spremić 1993, str. 430.
- ^ Đurđev 1955, str. 17-25.
- ^ Đurđev 1957, str. 156-168.
- ^ Stanojević 1975, str. 31.
Literatura uredi
- Blagojević, Miloš; Spremić, Momčilo (1982). „Slom Crnojevića”. Istorija srpskog naroda. knj. 2. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 414—430.
- Bojanić, Dušanka (1989). „Nove vesti o Skender-begu Crnojeviću”. Istorijski časopis. 36: 183—190.
- Đurđev, Branislav (1950). „O uticaju turske vladavine na razvitak naših naroda”. Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine. 2: 19—82.
- Đurđev, Branislav (1953). Turska vlast u Crnoj Gori u XVI i XVII veku: Prilog jednom nerešenom pitanju iz naše istorije. Sarajevo: Svjetlost.
- Đurđev, Branislav (1954). „Iz istorije Crne Gore, brdskih i malisorskih plemena”. Radovi. Sarajevo: Naučno društvo Bosne i Hercegovine. 2: 165—220.
- Đurđev, Branislav (1955). „Sitni prilozi za istoriju Crne Gore u XVI i XVII veku: II”. Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine. 7: 17—36.
- Đurđev, Branislav (1957). „Crnogorske kanun-name iz deftera iz 1523 godine”. Kanuni i kanun-name za bosanski, hercegovački, zvornički, kliški, crnogorski i skadarski sandžak (PDF). Sarajevo: Orijentalni institut. str. 156—168.
- Đurđev, Branislav; Vasić, Milan (1962). Jugoslavenske zemlje pod turskom vlašću (do kraja XVIII stoljeća): Izabrani izvori. Zagreb: Školska knjiga.
- Đurđev, Branislav (1966). „Prilozi proučavanju turskih izvora za istoriju Crne Gore krajem XV i u XVI veku”. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine. 15 (1964): 181—195.
- Đurđev, Branislav (1968). Dva deftera Crne Gore iz vremena Skender-bega Crnojevića. 1. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
- Đurđev, Branislav; Hadžiosmanović, Lamija (1973). Dva deftera Crne Gore iz vremena Skender-bega Crnojevića. 2. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
- Đurđev, Branislav (1984). Postanak i razvitak brdskih, crnogorskih i hercegovačkih plemena: Odabrani radovi (PDF). Titograd: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2013). Istorija Srba u Crnoj Gori 1496-1918. Novi Sad: Prometej.
- Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2017). Srbi u Crnoj Gori 1496-1918. Nikšić: Institut za srpsku kulturu.
- Miklosich, Franz (1886). Die Serbischen Dynasten Crnojević: Ein Beitrag zur Geschichte von Montenegro (PDF). Wien.
- Stanojević, Gligor (1975). „Crna Gora u XVI vijeku”. Istorija Crne Gore. knj. 3, sv. 1. Titograd: Redakcija za istoriju Crne Gore. str. 1—88.
- Tomić, Jovan N. (1901). Crnojevići i Crna Gora (1479-1528): Istorijska rasprava. Beograd.