Svetski meteorološki dan

Svetski meteorološki dan obeležava se u znak sećanja na 23. marta 1950. godine, kada je službeno osnovana Svetska meteorološka organizacija (WMO) - međuvladina organizacija i specijalizovana agencija Organizacije ujedinjenih nacija koja okuplja 185 članica.[1]

Svetski meteorološki dan
Obeležava se na svetskom nivou
Tip meteorologija
Datum 23. mart od 1950. godine

Istorija uredi

Svetska meteorološka organizacija (193 zemalje članice), kao i meteorološka stručna i naučna javnost širom sveta, obeležava 23. mart, Svetski meteorološki dan, ustanovljen povodom činjenice da je pre 70 godina, 23. marta 1950. godine, stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svetske meteorološke organizacije, specijalizovane agencije Ujedinjenih nacija, koja se bavi istraživanjem, praćenjem i prognoziranjem procesa i promena stanja atmosfere, klime i voda. Svetski dan voda, odlukom Generalne skupštine UN, počeo je da se obeležava 22. marta 1993. godine. Često se ova dva dana slave objedinjeno. Objedinjavanje dvaju tema proizilazi iz činjenice da su klima i vode neodvojivo povezani i da predstavljaju srž globalnih ciljeva koji se odnose na održivi razvoj, adaptaciju na klimatske uslove i smanjenje rizika od elementarnih nepogoda.[2]

O vodi i klimi uredi

Voda je najdragoceniji resurs 21. veka, a više od 2 milijarde ljudi nema siguran pristup čistoj vodi. Smanjenje rizika od vremenskih katastrofa i upravljanje vodnim resursima nezamislivo je bez podataka o klimi i vodama. Ključnu ulogu u tome imaju nacionalne meteorološke i hidrološke službe. Saglasno tome, Republički hidrometeorološki zavod konstantno unapređuje svoj hidrometeorološki sistem za rane najave i upozorenja. Unapređenje ovog kompleksnog sistema obuhvata: meteorološki i hidrološki osmatrački sistem, hidrometeorološki telekomunikacioni sistem, sistem za analizu, prognozu, ranu najavu i upozorenja o pojavi nepogoda i katastrofa, sistem monitoringa klime, najave i upozorenja na ekstremne klimatske varijacije, sistem monitoringa i rane najave suše kao i sistem za analizu i mapiranje rizika od meteoroloških i klimatskih elementarnih nepogoda i izradu Procene ugroženosti Republike Srbije od ekstremnih vremenskih pojava. Obezbeđivanjem meteoroloških i hidroloških osmatranja i naučnih analiza, istraživanjem i pružanjem operativnih klimatskih usluga, RHMZ pomaže društvu u jačanju otpornosti i efikasnijoj adaptaciji na klimatska kolebanja i promene klime.[2]Klimatske promene remete prirodni obrazac godišnjih doba, povećavajući učestalost i intenzitet pojedinih ekstremnih vremenskih događaja poput toplotnih talasa, suše i obilnih padavina. Ove promene pružaju sliku toplije, sušnije i vlažnije budućnosti.[3]

Reference uredi

  1. ^ „Svetski Dan meteorologije”. Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Arhivirano iz originala 12. 07. 2020. g. Pristupljeno 12. 7. 2020. 
  2. ^ a b „NOVOSTI I SAOPŠTENJA RHMZ SRBIJE”. Republički hidrometeorološki zavod Srbije. Pristupljeno 12. 7. 2020. 
  3. ^ „DANAS JE SVETSKI METEOROLOŠKI DAN”. Poljoprivrednik. Pristupljeno 12. 7. 2020.