Sekijev kotur je 1865. godine napravio Anđelo Seki. To je običan beli kotur (30 cm u prečniku ili 12 inča) koji se koristi za merenje providnosti morske vode. Kotur se montira za stub i spusti se lagano u dubinu vode. Dubina na kojoj se kotur više ne vidi, uzima se mera za providnost vode. Ova mera poznata je kao Sekijeva dubina. Posle pronalaska ovog kotura, takođe je modifikovan i manji, 20 cm u prečniku, crno belog dizajna, i koristi se za merenje slatke vode.

Istorija uredi

Prvi Sekijev kotur bio je potpuno bele boje, i korišćen je u Sredozemnom moru.[1][2] Danas se takođe koristi Sekijev kotur u pomorstvu, standardne veličine 30 cm (12 inča). 1899. Godine. George C. Whipple je preinačio prvobitni beli Sekijev kotur, tako što je obojio kvadrante naizmenično crno belom bojom. Ovaj crno beli kotur se danas koristi u Limnologiji (ispitivanje slatke vode).[3][4]

Sekijeva dubina uredi

Sekijeva dubina je postignuta kada je refleksija jednaka intenzitetu rasturenih zrakova u vodi. Data dubina, podeljena za 1,7 daje koeficijent umanjenja svetlosti (koeficijent ekstinkcije) na datoj dubini. Koeficijent slabljenja svetlosti se može izračunati i Bir-Lambertovim zakonom.

 

Pri čemu je Iz jednako intenzitetu svetlosti na dubini, a Io jednako intenzitetu svetlosti na površini mora.[5]

Sekijev kotur ne može dati baš tačnu dubinu providnosti, jer može doći do greške zbog prelamanja svetlosti u vodi, ili pak, jedna osoba može videti na određenoj dubini, dok druga osoba sa boljim vidom može videti kotur na većoj dubini. Međutim, to je jeftin i direktan metod merenja providnosti vode, ali zbog velike varijacije uzmeđu ljudi, medote treba biti standradizovane u najvećoj mogućoj meri.

Prilikom merenja Sekijevim koturom uvek treba meriti suprotno od senke broda ili čamca, i merenje se vrši od 9 do 15h.[6] Najbolje vreme za merenje je uzmeđu 10 i 14h. Isti merač bi trebalo da meri na istoj dubini više puta. Jedan metod merenja je, odrediti dubinu podizanjem i spustanjem, tj. Podešavanjem dubine. Drugi metod je, merenje dubine na kojoj kotur nestaje i na kojoj se pojavljuje i odrediti srednju vrednost tih vrednosti.[7]

Reference uredi

  1. ^ On the history of the Secchi disc
  2. ^ "Relazione delle esperienze fatte a bordo della pontificia pirocorvetta l’Immacolata concezione per determinare la trasparenza del mare" Memoria del P. A. Secchi. Il Nuovo Cimento, December 1864, Volume 20, Issue 1, pp 205-238
  3. ^ The Secchi Disk—What Is It?
  4. ^ Why a Black and White Secchi Disk?
  5. ^ Idso, Sherwood B. and Gilbert, R. Gene (1974) On the Universality of the Poole and Atkins Secchi Disk: Light Extinction Equation
  6. ^ Lind, Owen, T. (1979). Handbook of Common Methods in Limnology St. Louis:C.V. Mosby Co.
  7. ^ Cole, Gerald A. (1994). Textbook of Limnology. 4th ed. Prospect Heights:Waveland Press Inc.