Seksualni identitet

Seksualni identitet je termin koji ima dva izrazito različita značenja. Prvo značenje obuhvata identitet na osnovu seksualne orijentacije, a drugo identitet na osnovu bioloških polnih karakteristika (polni identitet), koji je povezan sa rodnim identitetom ali se razlikuje od njega.

Seksualni identitet zasnovan na seksualnoj orijentaciji

uredi

U ovoj upotrebi, seksualni identitet opisuje kako osobe identifikuju sopstvenu seksualnost. Ovo ne mora da se odnosi na njihovu stvarnu seksualnu orijentaciju. U istraživanju iz 1990. godine koje je provela Društvena organizacija seksualnosti u SAD, samo 16% žena i 36% muškaraca koji su prijavili neki nivo istopolne privlačnosti je imalo homoseksualni ili biseksualni identitet.[1]

Seksualni identitet je više povezan sa seksualnim ponašanjem nego sa seksualnom orijentacijom. Isto istraživanje je ustanovilo da je 96% žena i 87% muškaraca sa homoseksualnim ili biseksualnim identitetom imalo seksualno iskustvo sa osobom istog pola, dok je, s druge strane, samo 32% žena i 43% muškaraca koji su prijavili neki nivo istopolne privlačnosti, imalo takvo iskustvo. Nakon razmatranja rezultata, organizacija je saopštila: „Razvoj samoidentifikacije kao homoseksualac ​​ili gej je psihološki i društveno složeno stanje, nešto što se u ovom društvu postiže samo tokom vremena, često uz značajnu ličnu borbu i sumnju u sebe, da ne pominjemo društvene neprijatnosti“.[1]

Prema Američkom udruženju psihologa, psihoterapija i grupe za podršku u nekim situacijama mogu promeniti seksualno ponašanje ali ne i seksualnu orijentaciju osobe koja je podvrgnuta njima.[2]

Seksualni identitet zasnovan na polnim karakteristikama

uredi

U ovom značenju, termin seksualni identitet (ili polni identitet, engl. Sexual identity) se koristi od strane psihologa i nekih autora u oblasti seksologije da opiše pol sa kojim se osoba identifikuje, ili sa kojim je identifikuju.

Nejasno je kako se ovaj koncept razlikuje od rodnog identiteta. Upotreba termina „rod“ umesto „pol“ kada se govori o društvenim ili psihološkim karakteristikama datira od 1955. godine, kada je Džon Mani prvi upotrebio termin rodna uloga.

Vidi još

uredi

Reference

uredi

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi