Slovenački jezik
Slovenački jezik (sloven. slovenski jezik ili slovenščina) je maternji jezik oko 1.750.000 Slovenaca u Republici Sloveniji, gde je službeni jezik, zatim pripadnika slovenačke manjine u Austriji (oko 60.000 u Koruškoj i Štajerskoj), Italiji (oko 54.000 u Beneškoj Sloveniji, Reziji, Trstu i Gorici), Hrvatskoj (11.800-13.100) i Mađarskoj (2.700). Broj slovenačkih emigranata u Americi, zapadnoj Evropi i Australiji procenjuje se na oko 400.000.
| slovenački jezik | |
|---|---|
| slovenski jezik, slovenščina | |
 Brižinski spomenici, najstariji dokument pisan latinicom na slovenačkom i na nekom od slovenskih jezika (između 972. i 1039. godine) | |
| Izgovor | [sloˈʋenski ˈjɛzik], [sloˈʋenʃtʃina] |
| Govori se u |  Slovenija Italija (Furlanija-Julijska krajina) Austrija (Koruška i Štajerska) Mađarska (Vaš) Hrvatska |
| Region | centralna Evropa, južna Evropa i jugoistočna Evropa |
Broj govornika | oko 2 miliona (nedostaje datum) |
indoevropski
| |
| latinica (slovenačka latinica) | |
| Zvanični status | |
Službeni jezik u | Slovenija Evropska unija |
Priznati manjinski jezik u | |
| Reguliše | Slovenačka akademija nauka i umetnosti (Slovenska akademija znanosti in umetnosti) |
| Jezički kodovi | |
| ISO 639-1 | sl |
| ISO 639-2 | slv |
| ISO 639-3 | slv |
 Službeni jezik Manjinski jezik | |
 Rasprostranjenost slovenačkog jezika | |
Karakteristike uredi
Slovenački jezik je najpoznatiji po tome, što je jedan od rijetkih indoevropskih jezika koji je sačuvao, osim jednine i množine, gramatički broj dvojinu.
Slovenački jezik poznaje tri gramatička broja: jednina, dvojina, množina, šest padeža sa osam deklinacija: nominativ (imenovalnik), genitiv (rodilnik), dativ (dajalnik), akuzativ (tožilnik), lokativ (mestnik) i instrumental (orodnik) (vokativ u slovenačkom jeziku ima isti oblik kao nominativ) i tri gramatička roda: muški, ženski i srednji rod.
Pismo uredi
Slovenački jezik koristi pismo, poznato kao gajica, nazvana po Ljudevitu Gaju, koji je prilagodio iz češkog pisma. Slovenačka gajica na slovenačkom jeziku naziva se slovenica, a koristi se od Revolucije 1848. godine, do kada je korišteno pismo bohoričica.
Slovenačka abeceda ima 25 slova: a b c č d e f g h i j k l m n o p r s š t u v z ž s, kojima se zapisuje 29 glasova.
Narječja i dijalekti uredi
Slovenački jezik se dijeli u sedam dijalekatskih grupa (narečne skupine): gorenjska, dolenjska, štajerska, panonska, koroška, primorska i rovtarska. Slovenački jezik spada u jezike sa najviše dijalekata i poddijalekata, u odnosu na broj govornika i rasprostranjenost jezika. Dijalekti se međusobno mnogo razlikuju, te bi se teško mogli sporazumjeti govornici dva slovenačka dijalekta.
- Dolenjska dijalekatska grupa:
- sjevernobelokranjsko narječje
- dolenjsko narječje
- istočnodolenjsko podnarječje
- južnobelokranjsko narječje
- kostelsko narječje
- kočevsko narječje
- gorenjska dijalekatska grupa:
- gorenjsko narječje
- istočnogorenjsko podnarječje
- selško narječje
- gorenjsko narječje
- koroška dijalekatska grupa:
- panonska dijalekatska grupa:
- haloško narječje
- prekmursko narječje
- prleško narječje
- slovenskogoriško narječje
- primorska dijalekatska grupa:
- briško narječje
- čiško narječje
- istarsko narječje
- rižansko podnarječje
- šavrinsko podnarječje
- kraško narječje
- banjško podnarječje
- nadiško narječje
- notranjsko narječje
- obsoško narječje
- rezijansko narječje
- tersko narječje
- rovtarska dijalekatska grupa:
- cerkljansko narječje
- črnovško narječje
- horjulsko narječje
- poljanski narječje
- škofjeloško narječje
- tolminsko narječje
- baško podnarječje
- štajerska dijalekatska grupa:
- južnopohorsko narječje
- kozjaško podnarječje
- kozjansko-bizeljsko narječje
- posavsko narječje
- zagorsko-trboveljsko podnarječje
- sevniško-krško podnarječje
- laško podnarječje
- srednjesavinjsko narječje
- srednještajersko narječje
- zgornjesavinjsko narječje
- solčavsko podnarječje
- južnopohorsko narječje
