Sopot
Sopot je gradsko naselje u gradskoj opštini Sopot u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1920 stanovnika.
Sopot | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Gradska opština | Sopot |
Stanovništvo | |
— 2011. | 1920 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 31′ 07″ S; 20° 34′ 15″ I / 44.5185° S; 20.570833° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 11450 |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Mesne zajednice uredi
Sopot kao gradska opština ima 15 mesnih zajednica:
- Babe
- Guberevac
- Dučina
- Drlupa
- Đurinci
- Mala Ivanča
- Mali Požarevac
- Nemenikuće
- Parcani
- Popović
- Ralja
- Rogača
- Sibnica
- Slatina
- Stojnik
Istorija uredi
Varošica Sopot je novije naselje, koje je dobilo današnje ime po istoimenom izvoru. Opisujući boj na Sopotu, (godine 1804) Petar Jokić veli „ da su se iz Ropočeva povukli južnije, na mesto gde je stara mehana u Sopotu, gde je bio takav lug da je naših deset moglo dočekati stotinu Turaka“. Ova mehana podignuta na drumu koji je iz Beograda preko Ropočeva i Nemenikuća vodio za Topolu i dalje. Osim ove mehane „šindralije“ na mestu, na kome danas Sopot, nije ničega više bilo. Sav je prostor bio naseljen i pripadao je ataru susednog sela Ropočeva. Oko 1838. godine u mestu stare mehane „šindralije“ podignuta je nova samo prepravljena (svojina Stevana Miloševića) Od tada su se počeli ovde naseljavati pojedinci, poglavito iz susednih sela Ropočeva i Nemenikuća. Formirano je ovo naselje, koje je 1893. godine proglašeno za varošicu.
Do 1905. godine Sopot je sa susednim Ropovcem činio jednu opštinu, a te se godine odvojio i obrazovao samostalnu opštinu.
Po popisu iz 1921. godine. Sopot je imao 100 kuća sa 414 stanovnika. Stanovništvo se, prema poreklu, može ovako rasporediti: ima sedam kuća dinarskih doseljenika, pet kuća doseljenika iz moravsko-vardarskih oblasti, dve kuće doseljenika od Timoka, šest kuća doseljenika od „preka“ (Banat) i pedeset dve kuće doseljenika iz sela kosmajskog sreza. Varošica je dobila školu 1906. godine a služili se crkvom u Nemenikućama. (podaci krajem 1921. godine).[1][2] Ovde postoji Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Sopotu.
Ovde se nalazi Stari han u Sopotu, kao i Lovačko udruženje "Kosmaj" iz Sopota. Ovde se održava Sofest. Ovde se nalaze OŠ „Jelica Milovanović” Sopot i Ekonomsko-trgovinska škola Sopot.
Demografija uredi
U naselju Sopot živi 1392 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,6 godina (37,8 kod muškaraca i 39,4 kod žena). U naselju ima 599 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,92.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
m | ž |
|||
? | 1 | 0 | ||
80+ | 9 | 16 | ||
75—79 | 17 | 30 | ||
70—74 | 35 | 41 | ||
65—69 | 42 | 47 | ||
60—64 | 36 | 51 | ||
55—59 | 42 | 62 | ||
50—54 | 64 | 73 | ||
45—49 | 68 | 87 | ||
40—44 | 68 | 58 | ||
35—39 | 47 | 59 | ||
30—34 | 67 | 71 | ||
25—29 | 53 | 70 | ||
20—24 | 65 | 57 | ||
15—19 | 56 | 61 | ||
10—14 | 59 | 64 | ||
5—9 | 48 | 51 | ||
0—4 | 35 | 42 | ||
Prosek : | 37,8 | 39,4 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 670 | 192 | 431 | 26 | 20 | 1 |
Ženski | 783 | 156 | 439 | 136 | 52 | 0 |
UKUPNO | 1.453 | 348 | 870 | 162 | 72 | 1 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 312 | 10 | 0 | 4 | 65 |
Ženski | 280 | 2 | 0 | 1 | 45 |
UKUPNO | 592 | 12 | 0 | 5 | 110 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 25 | 16 | 36 | 9 | 40 |
Ženski | 11 | 7 | 45 | 13 | 8 |
UKUPNO | 36 | 23 | 81 | 22 | 48 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 6 | 12 | 42 | 19 | 14 |
Ženski | 7 | 5 | 40 | 36 | 53 |
UKUPNO | 13 | 17 | 82 | 55 | 67 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 10 | 0 | 0 | 4 | |
Ženski | 4 | 0 | 0 | 3 | |
UKUPNO | 14 | 0 | 0 | 7 |
Reference uredi
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26 (dr. B. M. Drobnjaković. Kosmaj) i iz „Letopisa“ opštine Sopot, Br.463.
- ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani i poreklo doseljenika
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura uredi
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavljeno (1927 g.)„Napredak Pančevo“
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani i poreklo doseljenika
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.