Spisak srpskih vladara
списак на Викимедији
Ovaj članak verovatno sadrži originalno istraživanje. |
Spisak srpskih vladara obuhvata srpske vladare (župane, knezove, despote, kraljeve i careve) poređane prema državama kojima su vladali.
Spisak srpskih vladara pre doseljenja na Balkan uredi
Spisak vladara uredi
Dinastija Vlastimirović (~626 – ~955) uredi
Slika | Vladar | Period | Napomene |
---|---|---|---|
Nepoznati knez | ~ 626– ~ 660 | Možda brat kneza Dervana. Osnivač je i prvi vladar Kneževine Srbije. Cavremenik cara Iraklija (610–641). | |
Prošle dve–tri generacije bez ikakvih informacija. | |||
oko 750– oko 780 | Potomak je nepoznatog kneza, živeo je u vreme franačkog kralja Pipina Malog i Karla Velikog. Upravljao je „županijama“ (okruzima) Neretve, Tare, Pive i Lima, Makedoniju je podčinio vizantijski car Konstantin. | ||
780–~810 | Višeslavljev sin, živeo je u vreme franačkog kralja Karla Velikog. | ||
~810–822/~830 | Vladao je u vreme u kome „Kraljevski franački anali“ govore o pobuni Ljudevita Posavskog protiv Franaka (819–823). | ||
822/~830–853 | Sin Prosigojev. Ratovao je uspešno protiv Bugara u srpsko-bugarskom trogodišnjem ratu. | ||
853–891/892 | Najstariji sin Vlastimirov. Delio je vlast sa braćom, Strojimirom i Gojnikom. Uspešno je odbio napad Bugara tokom srpsko-bugarskog rata 853. godine. Strojimir i Gojnik su se kasnije pobunili protiv brata, koji ih je proterao u Bugarsku. Vizantijski car Vasilije I Makedonac poslao je misionare u Srbiju tokom 860-ih. Raška eparhija je osnovana 871. godine, kao srpska episkopija. | ||
891/92 | Bio je najstariji Mutimirov sin. Pribislav je vladao kratko do 892. godine, kada ga je njegov brat od strica Petar pobedio u borbi i preuzeo vlast. | ||
892–918 | Sin Gojnikov. Njegovo ime Petar simbolizuje hristijanizaciju Srba. Zbacivši Pribislava došao je na vlast. Kasnije je Brana uhvatio 894. u pokušaju državnog udara i oslepeo ga je, a zatim je 897. godine u pobuni protiv njega, izgubio život Klonimir, sin Strojimirov. Petar je ponovo pripojio Paganiju. Pobedio je Mihaila Viševića, zahumskog vladara, koji će upozoriti Simeona od Bugarske na mogući savez Srbije i Vizantije. Petar je pobedio Pavla, Branovog sina, kojeg je poslao Simeon. Godine 918. Simeonovi ljudi su na prevaru uhvatili Petra i odveli su ga u zatvor u Bugarsku, gde je i umro. | ||
918–921 | Sin Branov. Poslat je sa vojskom u Srbiju 917. godine, ali ga je Petar porazio. Nakon što je Petar svrgnut, Pavle je preuzeo presto. Pobeđuje ga Zaharije, sin Pribislavov, 921. godine, uz bugarsku podršku. | ||
921–924/926 | Sin Pribislavov. Zaharija su 921. godine Vizantinci poslali da preuzme presto, ali ga je Pavle uhvatio i predao Simeonu od Bugarske koji ga je držao kao taoca. U međuvremenu, Simeon je poslao Zaharija koji je uspeo da pobedi Pavla, a potom je, kao Pavle ranije, podržavao Vizantiju. Zaharije je pobedio bugarsku vojsku 924. godine, kada je kao trofeje u Carigrad poslao dve glave i oružje bugarskih generala. 926. godine, brojniju vojsku su poslali Bugari na čelu sa Časlavom, Zaharijevim bratom od strica. Časlav je dobio bitku. | ||
927–~955 | Porazio je Zaharija 924. (ili 926.) godine, nakon čega ga je napao Simeon od Bugarske koji je pokorio srpske teritorije. Vratio je, oslobodio je i ujedinio srpske teritorije. Njegova država obuhvatala je provincije Srbije, Duklje, Zahumlje, Travuniju (uključujući Konavle) i Paganiju, prostirala se od obale Jadranskog mora do doline Morave, i od reke Save do Skadarskog jezera. Pobedio je Mađare, ali su ga kasnije uhvatili i udavili. | ||
Dinastija Vukanović (~955–1166) uredi
Slika | Vladar | Period | Napomene |
---|---|---|---|
~955–971 | Srpski plemić, koji se pominje samo kod Dukljanina, koji je bio knez od ~955. do 971. godine. Prema istom delu, bio je sin sveštenika. Najverovatnije je nasledio kneza Časlava Vlastimirovića. Na njegov značaj kao naslednika kneza Časlava je ukazao srpski istoričar Tibor Živković. Bio je Časlavov zet? Posle njega je država osvojena od strane Vizantije. | ||
Ljudomir | 971–~1010 | Naslednik kneza Tihomira. Mavro Orbin u svom delu „Kraljevstvo Slovena“ rodoslov Nemanjića je zapisao ovako: Stefan, sveštenik je imao sina Ljubomira, Ljubomir je imao sina Uroša, Uroš sina Desu koji je bio otac Stefana Nemanje. Kako Dukljanin tvrdi, otac kneza Tihomira, njegovog prethodnika, bio je sveštenik, što će reći, kad se Orbinove greške isprave, rodoslov ide ovako: sveštenik Stefan — Tihomir — Ljubomir — Ljudovid — Vukan — Zavida — Stefan Nemanja. Bio je vazal Vizantije. | |
Tihomir | ~1010–1036 | Bio je vazal Vizantije. Prebegao je na ostrvo Hvar.[4] | |
Ljudovid | 1036–~1075 | Naslednik kneza Ljutomira. Bio je vazal Vizantije. | |
Vukan | pre 1083, ~1075–1112/13 | Posle vizantijskog pohoda na Duklju 1089. godine i građanskog rata koji je usledio, Vukan je potvrdio nezavisnost, vladajući kao veliki knez. Počeo je da hara na vizantijske teritorije 1090. godine, zauzeo je Kosovo i porazio vizantijske vojske 1091. Vukan je sklopio mir sa Aleksijem I Komnenom, nakon što je car zapretio većom vojskom. Međutim, Vukan je odmah prekršio ugovor pošto su Vizantinci krenuli na opasne Kumane u Adrijanopolju. Vukan osvaja gradove uz Vardar. Godine 1094. car se sastaje sa Vukanom i obnavlja ugovor. Vukan je ponovo izvršio prepad na Makedoniju, kada je počeo Prvi krstaški rat. 1106. nominalno je priznao Aleksija I. | |
Uroš I | 1112–1145 | Uroš je bio sin Markov, bratanac Vukanov. U ugovoru zaključenom između Vukana i Aleksija I 1094. godine, Uroš i Stefan Vukan su postali „jamci mira“, kao taoci Vizantije. Uroš je došao na presto kada je Vukan umro. Oko 1130. godine udaje svoju ćerku Jelenu za ugarskog kralja Belu II. Bela II, pošto je bio slep, u potpunosti se oslanjao na Jelenu koja je delovala kao savladar. Godine 1137. ban bosanski postaje Laslo II, sin Bele II i Jelene. | |
Pribislav | ~1145–1152, 1154–1162 | Bio je vazal Vizantije. | |
Beloš | 1162 | Bio je vazal Vizantije. | |
Desa | 1152–1154, 1162–1165 | Bio je vazal Vizantije. | |
Tihomir | 1165–1166 | Bio je vazal Vizantije. |
Dinastija Nemanjić (1166-1371) uredi
Slika | Vladar | Period | Napomene | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Stefan Nemanja | 1166–1196 | Bio je vizantijski vazal, više formalno. Zbacio je vizantijsku vlast, ojačao je srpsku državu i povratio je deo izgubljenih teritorija, uključujući Duklju i Hum. Poslednjih godina života, posle abdikacije živeo je kao monah Simeon. | |||||||
Vukan Nemanjić | 1202–1204 | Najstariji sin Stefana Nemanje. Kao veliki knez vladao je Dukljom. Bio je prvobitni pretpostavljeni naslednik, ali je njegov otac umesto njega izabrao Stefana nakon abdikacije 1196. godine. Nemanjinom smrću, Vukan je počeo da kuje zaveru protiv svog brata. U Ugarskoj je našao pomoć i zajedno su naterali Stefana da pobegne u Bugarsku. Vladao je kao ugarski vazal, što se vidi u Emerikovoj tituli „Kralj Srbije“. Napustio je presto 1204. godine. | |||||||
Stefan Nemanjić | 1196–1202,
1204–1227 |
Sačuvao je očevo političko nasleđe. Zajedno sa bratom, arhiepiskopom Savom, izdejstvovao je crkvenu autokefalnost. Uzdigao je državu u rang kraljevine, čime je Srbija zadržala punu nezavisnost. | |||||||
Stefan Radoslav | 1227–1233 | Sin Stefana Prvovenčanog. Vladao je Zahumljem za vreme vladavine svog oca, a imao je i status guvernera Zete. Sa ocem je bio saosnivač manastira Žiče, koji će zbog bolesti abdicirati 1227. godine, položivši monaški postrig. Radoslava je krunisao njegov stric Sava, arhiepiskop srpski. Njegov brak sa Anom Dukainom Anđelinom pokazao bi se nepopularnim jer je ona potkopavala njegov autoritet, on je izgubio lojalnost naroda i 1233. pobuna protiv njih navela je par da pobegne u Dubrovnik. | |||||||
Stefan Vladislav | 1233–1242 | Sin Stefana Prvovenčanog. Nasledio je brata Radoslava 1233. godine i vladao 9 godina, pre nego što ga je zbacio mlađi brat Uroš. Nastavio je da vlada Zetom. U njegovoj riznici pronađen je prvi poznati dizajn zastave Srbije. | |||||||
Stefan Uroš I | 1242–1276 | Sin Stefana Prvovenčanog. Nasledio je brata Vladislava. Podsticao je trgovinu sa Dubrovnikom i Kotorom, označivši početak privrednog procvata. Godine 1253. vođen je rat protiv Dubrovnika, potpisan je mir 1254. godine, a 1260-ih započeo je drugi rat koji je završen 1268. Uroš se odmah okrenuo prema Ugarskoj, uspešno zauzevši Mačvu, međutim bio je zarobljen i mir je osiguran između dva kralja. brakom Dragutina i Katarine, ćerke Stefana V od Ugarske. Njega je nasledio stariji sin Dragutin. Zbacio ga je 1276. godine. | |||||||
Stefan Dragutin | 1276–1282, Sremska kraljevina 1282–1316 | Sin Uroša I. Oca je svrgnuo sa vlasti uz pomoć ugarske kraljevine posle bitke kod Gacka. Povređen je 1282. i predao je vrhovnu vlast svom mlađem bratu Milutinu, ali je nastavio da vlada onim što će kasnije postati Sremska kraljevina sa prestonicom u Beogradu. Milutin je pojačao odnose sa vizantijskim carem, i odbio je da prepusti vlast Vladislavu II, Dragutinovom sinu, što je izazvalo cepanje Kraljevine. Dragutin je nastavio da vlada severnom granicom u Ugarskom savezu, ali se poslednjih godina ponovo povezao sa Srbijom, delujući kao vazal. | |||||||
Stefan Milutin | 1282–1321 | Sin Stefana Uroša I Nasledio je brata Dragutina. Po svom pristupanju, odmah se okrenuo prema Makedoniji, osvajajući severni deo sa Skopljem, koje je postalo njegova prestonica. Nastavio je duboko u vizantijske zemlje, zauzevši severnu Albaniju i sve do Kavale. Zauzeo je i Vidin, a kasnije i Drač. Bio je u sukcesijskom ratu sa Dragutinom nakon što je potpisan mir sa Vizantincima 1299. Milutin pomaže Vizantijcima protiv Turaka u bici na Galipolju, koja je završena pobedom. Kada je Dragutin umro, veći deo svoje zemlje sa Beogradom stavio je pod svoju vlast, a iste godine je njegov sin Stefan Uroš I pokušao da ga svrgne, zbog čega je prognan u Carigrad. Godine 1319. Mađari su zauzeli sve Dragutinove zemlje osim Braničeva.
| |||||||
Stefan Konstantin | 1321/22 | Mlađi sin Milutinov, poražen 1322. od svog starijeg brata, Stefana Dečanskog. | |||||||
Stefan Uroš III Dečanski | 1321–1331 | Stariji sin Milutinov. | |||||||
Stefan Dušan Silni | 1331–1356 | Sin Stefana Dečanskog. Bio je veoma vešt vojskovođa, sa 20 godina je pobedio Bugarsku. Pošto mu otac nije bio sposoban osvajač, Dušan ga je uklonio sa prestola. Dušan je udvostručio veličinu carstva, zauzevši vizantijske zemlje do Peloponeza. Za cara je krunisan 1346. Srpsko carstvo je cvetalo, postajući jedna od najrazvijenijih zemalja u . Doneo je ustav – Dušanov zakonik 1349. godine. | |||||||
Stefan Uroš Nejaki | 1356–1371 | Sin Stefana Uroša IV Dušan, krunisan za kralja Raške (1346–1356), nasledio je cara posle Dušanove smrti 1356. Njegov epitet je dobio zbog „slabe vladavine“.
|
Pad srednjovekovne srpske države (1371–1459) uredi
Pokrajine veličine uredi
Slika | Vladar | Period | Napomena |
---|---|---|---|
Pomoravski okrug/Gospodarstvo Srbije/Srpska despotovina (Lazarevići) | |||
Lazar Hrebeljanović | 1371–1389 | Posle smrti Uroša V, poslednjeg od careva Nemanjića, kombinacijom diplomatije, vojne akcije i porodičnih saveza, Lazar je iz nastalog vakuuma vlasti izašao kao najmoćniji srpski plemić koji nije bio u službi Osmanlija. Dinastički legitimitet je stekao ženidbom sa Milicom Nemanjić, i uprkos tome što je zadržao samo sporednu titulu kneza („knez“), koristio je i carsko ime „Stefan“ kao i oznaku „samodržac“. Lazar je svoje vreme trošio na jačanje srpske države, znajući da će se na kraju morati suočiti sa osmanskom pretnjom. Pod svojom vlašću ujedinio je veći deo Srbije i uspeo da stekne lojalnost većine Srba. Titulu „Kralj Srba“ je ustupio i bosanskom kralju Tvrtku I (praunuku Uroša Velikog). Njegova prva veća vojna akcija bila je u bici kod Dubravnice gde su njegova dva podanika Crep i Vladimir uspeli da odlučno poraze osmansku vojsku u južnoj Srbiji. Nije bilo nikakvih daljih zabeleženih neprijateljstava sve do bitke na Pločniku, gde je knez Lazar uspeo da razbije osmansku silu i otera je nazad u Niš. Srpske trupe su učestvovale i u Bilećkoj bici gde je ponovo pobedio Turke. Lazar je poginuo tokom Kosovske bitke 1389. zajedno sa većinom srpske političke elite. | |
Stefan Lazarević | 1389–1427 | Sin Lazarev. Srbija je 1391. godine postala osmanski vazal, pa je Stefan bio obavezan da pomaže osmanskom sultanu u bitkama kada su ga zamolili. Učinio je to u bici na Rovinama maja 1395. protiv vlaškog kneza Mirče I i bici kod Nikopolja 1396. protiv ugarskog kralja Žigmunda. Potom je sultan Bajazit nagradio Stefana zemljom Vuka Brankovića na Kosovu, pošto je Branković stao na stranu ugarskog kralja kod Nikopolja. Kada su Mongoli ušli u Osmansko carstvo, Stefan Lazarević je učestvovao u bici kod Angore 1402. godine kada su Osmanlije poražene, a sultan Bajazit zarobljen. Vrativši se u Srbiju, Stefan je posetio Carigrad gde mu je vizantijski car Manuel II Paleolog dodelio titulu despota. Ranijih godina titula bi značila da će despot vladati nekom vazalnom državom, ali kako je Vizantijsko carstvo bilo preslabo da uspostavi takvu vlast i Srbija nije bila njena vazalna država, Stefan Lazarević je ovu titulu uzeo kao lični stil srpskih monarha. , tako je Kneževina Srbija postala Srpska despotovina. | |
Slika | Vladar | Period | Napomena |
Gospodarstvo Prilepa (Mrnjavčevići) | |||
Vukašin Mrnjavčević | 1365–1371 | Ubijen u Maričkoj bitci. | |
Marko Mrnjavčević | 1371–1395 | Sin Vukašina. Ubijen u bitci na Rovinama. | |
Slika | Vladar | Period | Napomena |
Gospodarstvo porodice Dejanović (Dejanovići) | |||
Jovan Dragaš | 1366–1378 | ||
Konstantin Dragaš Dejanović | 1378–1395 | Ubijen u bitci na Rovinama | |
Slika | Vladar | Period | Napomena |
Kneževina Zeta pod porodicom Balšić (Balšići) | |||
Balša I | 1356–1362 | ||
Đurađ I | 1362–1378 | ||
Balša II | 1378–1385 | ||
Đurađ II | 1385–1403 | ||
Balša III | 1403–1421 | ||
Slika | Vladar | Period | Napomena |
Kneževina Zeta pod porodicom Crnojević (Crnojevići) | |||
Radič | kraj 14. veka–1396 | ||
Đurađ III i Aleksa | 1403–1435 | Vladali su vazali Venecije. | |
Gojčin | 1435–1451 | Presudio je pod Đurađom Brankovićem. | |
Stefan I | 1451–1465 | Presudio je pod despotatom 1451-1452, a zatim pod venecijanskim pravilom | |
Ivan I | 1465–1490 | ||
Đurađ IV | 1490–1496 | ||
Stefan II Crnojević | 1496–1499 | ||
Ivan II | 1499–1515 | ||
Đurađ V | 1515–1516 |
Srpski despotat (1427-1459; titular 1471-1537) uredi
Slika | Vladar | Period | Napomena |
---|---|---|---|
Đurađ Branković | 1427 – 26. decembar 1456. | Unuk Lazara I | |
Lazar Branković | decembar 1456 – 20. januar 1458. | Sin Đurađa I | |
Stefan Branković | 1458 – 8. april 1459. | Sin Đurađ i Regent za nećakinju. SRBIJSKO PRAVILNO je priložio Osmansko carstvo 1459. godine. | |
Stefan Tomašević | 1. april 1459 – 20. jun 1459. | Oženio se Helene Branković, najstarije ćerke Lazara Brankovića i Helene Palaiolocional. | |
Srpski despotat osvoje Osmansko carstvo. Srpsko plemenitost ulazi u službu Mađarske. Mađari daju registralni naziv despota (titularni despot Srbije). | |||
Vuk Branković | 1471–1485 | Unuk Đurađa I 1471. godine, zavisna srpska država osnovala je Mađari uglavnom na teritoriji Vojvodine i Sirmije. | |
Đorđe Branković | 1486–1496 | Sin Stefana Brankovića, abdiciran | |
Jovan Branković | 1496–1502 | Sin Stefana Brankovića | |
Ivaniš Berislavić | 1504–1514 | Udati udovac Jovana Brankovića. | |
Stefan Berislavić | 1514–1521 | Sin Ivaniša i Jelene. Smenjen | |
Radič Božić | 1527 | Vasal Jovana Zapolja. | |
Pavle Bakić | 1537 | Vasal Ferdinanda I. Zadnji titular despot Srbije. | |
Stefan Štiljanović | 1537–1543 | Vasal Ferdinanda I. Poslednji ugledni srpski plemić u periodu osmanske subjugacije Srbije. |
Drugo srpsko carstvo i Sremsko vojvodstvo (1526-1532) uredi
Slika | Vladar | Period | Teritorija | Napomena |
---|---|---|---|---|
Jovan Nenad | 1526 – 26. jul 1527. | Srpsko carstvo | Mnogi srpski istoričari smatraju da je osnivač savremene Vojvodine. | |
Radoslav Čelnik | 1527 – 1532 | Srem | Bio je generalni komandant armije cara Jovana Nenada. |
Srpski banovi Lugoške i karansebeške banovine uredi
Slika | Vladar | period | Teritorija | Napomena |
---|---|---|---|---|
Petar Petrović | 1544–1549 i
1554-1557 |
Banat | Bio srpski plemić u oblastima istočne Ugarske, Transilvanije i Banata. Upravljao je Lugoškom i karansebeškom banovinom. | |
Nikola Crepović | 1559 | Banat | Bio je srpski plemić i ban Lugoške i karansebeške banovine. | |
Đorđe Palotić | 1588 i
1592-1594 |
Banat | Bio srpski plemić i ban Lugoške i karansebeške banovine u vremenu Banatskog ustanka 1594. godine. |
Srbija pod habzburškom okupacijom uredi
Slika | Vladar | Period | Teritorija | Napomena |
---|---|---|---|---|
Jovan Monasterlija | 1691–1706 | Srbija pod habzburškom okupacijom | „Poglavica srpskog naroda“ pod Leopoldom I. | |
Karlo VI | 1718–1739 | Habzburska monarhija Kraljevina Srbija | Kraljevina Srbija je bila krunska zemlja Habzburške monarhije. | |
Stevan Šupljikac | 1. maj 1848 – 15. decembar 1848. | Srpska Vojvodina | Srpska Vojvodina je bila kratkotrajna samoproglašena srpska autonomna pokrajina tokom revolucija 1848. u Austrijskom carstvu. | |
Franc Jozef | 18. novembar 1849 – 27. decembar 1860. | Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat | Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat je bila krunska zemlja Austrijskog carstva. |
Spisak vladara nakon Prvog srpskog ustanka uredi
Slika | Ime | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|
Karađorđe Petrović | 14. februar 1804. — 7. oktobar 1813. | Bio je vođa prvog srpskog ustanka. | |
Miloš Obrenović | 6. novembar 1817 — 25. jun 1839. | Bio je vođa drugog srpskog ustanka. | |
Milan Obrenović | 13. jun 1839. — 8. jul 1839. | Preminuo je od nepoznate bolesti. | |
Mihailo Obrenović | 8. jul 1839 — 14. septembar 1842. | ||
Aleksandar Karađorđević | 14. septembar 1842. — 23. decembar 1858. | Sin Karađorđa Petrovića. | |
Miloš Obrenović | 23. decembar 1858 — 26. septembar 1860. | 2.put je postao knez. | |
Mihailo Obrenović | 26. septembar 1860 — 10. jun 1868. | Izvršen atentat na njega u Košutnjaku. Drugi put je postao knez. | |
Milan Obrenović | 10. jun 1868. — 6. mart 1889. | Bio je prvi kralj nakon Prvog srpskog ustanka. | |
namesnici:Milivoje Petrović Blaznavac, Jovan Ristić, Jovan Gavrilović | |||
Aleksandar Obrenović | 6. mart 1889. — 29. maj 1903. | Ubijen u Majskom prevratu. | |
Petar I Karađorđević | 15. jun 1903 — 1. decembar 1918. | Osnovao Kraljevinu Jugoslaviju 1. decembra 1918.godine. |
Spisak vladara Kraljevine Jugoslavije uredi
Slika | Ime | Dinastija | Vladavina | Napomene |
---|---|---|---|---|
Petar I | Karađorđevići | 15. jun 1903 — 16. avgust 1921. | U poslednjim godinama vladavine, umesto kralja Petra kao regent vladao je Aleksandar I. | |
Aleksandar | Karađorđevići | 16. avgust 1921. — 9. oktobar 1934. | Proglasio se za kralja Jugoslavije 1929, pre toga bio kralj Srba, Hrvata i Slovenaca | |
Petar II | Karađorđevići | 9. oktobar 1934 — 29. novembar 1945. | Knez Pavle vladao kao namesnik 1934—1941, bio kralj u egzilu od 17. aprila 1941. |
Spisak vladara Crne Gore uredi
- Petrislav, prvi poznati vladar Duklje (971—1000)[5]
- Jovan Vladimir, knez Duklje (1000—1016)
- Dragomir, knez Duklje (1016—1018)
- Stefan Vojislav (Dobroslav I), knez Duklje (1019—1043/4)
- Neda, kneginja Duklje (1043/4-1046)[6]
- Gojislav Vojislavljević, knez Duklje (1043/4-1046)[6]
- Mihailo Vojislavljević, knez Duklje (1046—1077), kralj (1077—1081) — prvi srpski kralj
- Konstantin Bodin, kralj Duklje (1081—1099) i car Bugarske (1072—1073), sin kralja Mihaila
- Mihailo II Vojislavljević (1099—1102)[7]
- Dobroslav II, kralj Duklje (1099—1102)
- Kočapar, kralj Duklje (1102—1103)
- Vladimir Vojislavljević, kralj Duklje (1102/3—1113/4)
- Đorđe Bodinović, kralj Duklje (1113/4—1118) i (1125—1131)
- Grubeša, kralj Duklje (1118—1125)
- Gradihna, kralj Duklje (1131—1142/3)
- Radoslav Gradišnić, knez Duklje (1142/3—1163)
- Mihailo III Vojislavljević, knez Duklje (1163—1186)
- Desislava, knjeginja Duklje (1186—1189)
- Duklja u Srbiji (1186—1360)
- Vukan Nemanjić, kralj Duklje (1186—1208)
- Đorđe Nemanjić, kralj Duklje (1208—1248) sin kralja Vukana
- Stefan Vukanović Nemanjić, kralj Duklje (1248—1252) sin kralja Vukana
- Balša I, gospodar Zete (1356—1362)
- Stracimir Balšić, gospodar Zete (1362—1372)
- Đurađ I Balšić, gospodar Zete (1362—1378/9)
- Balša II Balšić, gospodar Zete (1378/9—1385)
- Đurađ II Balšić, gospodar Zete (1385—1403)
- Balša III Balšić, gospodar Zete (1403—1421)
- Stefan I Crnojević, vladar Zete (1451—1465)
- Ivan Crnojević, vladar Zete (1465—1490)
- Đurađ Crnojević, vladar Zete (1490—1496)
- Stefan II Crnojević, vladar Zete (1496—1499)
- Zeta pod Osmanskim carstvom (1499—1697)
- Skenderbeg Stanko Bušatlija, sandžak beg u Zeti (1513/4—1530)
- Danilo I Petrović Njegoš, vladika Crne Gore (1697—1735)
- Sava Petrović Njegoš, vladika Crne Gore (1735—1781)
- Šćepan Mali, vladar Crne Gore (1767—1773)
- Petar I Petrović Njegoš, vladar Crne Gore (1782—1830)
- Petar II Petrović Njegoš, vladar Crne Gore (1830—1851)
- Danilo Petrović, vladar Crne Gore (1851—1852), knez (1852—1860)
- Nikola I Petrović, knez Crne Gore (1860—1910), kralj (1910—1918)
Spisak vladara Bosne uredi
- Stefan, knez Bosne (1083—1101)
- Borić, ban Bosne (1154—1163/4)
- Kulin, ban Bosne (1180—1204)
- Matej Ninoslav, ban Bosne (1232—1250)
- Prijezda I Kotromanić, ban Bosne (1250—1287)
- Prijezda II, ban Bosne (1287—1290)
- Stefan I Kotromanić, ban Bosne (1290—1313/4.)
- Stefan II Kotromanić, ban Bosne (1322—1353)
- Stefan Tvrtko I Kotromanić, ban Bosne (1353—1377), kralj (1377—1391)
- Stefan Dabiša, kralj Bosne (1391—1395)
- Jelena Gruba, kraljica Bosne (1395—1398)
- Ostoja Kotromanić, kralj Bosne (1398—1404)
- Stefan Tvrtko II Kotromanić, kralj Bosne (1404—1409)
- Ostoja Kotromanić, kralj Bosne (1409—1418)
- Stefan Ostojić, kralj Bosne (1418—1421)
- Stefan Tvrtko II Kotromanić, kralj Bosne (1421—1443)
- Stefan Tomaš, kralj Bosne (1443—1461)
- Stefan Tomašević, kralj Bosne (1461—1463)
- Bosna pod Osmanskim carstvom (1463—1878)
- Matija Šabančić (1465—1471)
- Matija Vojsalić (1471—1476)
- Nikola Iločki (1471—1477)
- Bosna i Hercegovina pod Austrougarskom (1878—1918)
- Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji (1918—1941)
- Bosna i Hercegovina u NDH (1941—1945)
- Bosanskohercegovački vladari od 1945. godine
Spisak vladara Travunije uredi
- Beloje, župan (pre oko 842. do oko 847.)[8]
- Krajina, knez (oko 847. — druga polovina 9. veka)[8]
- Hvalimir, knez (druga polovina 9. veka — početak 10. veka)[9]
- Čučimir, knez (početak 10. veka — 931.)[8][9]
- Dragomir, knez (pre 1000—1018)[10]
- Travunija ujedinjena u Hum (Zahumlje) (1081. godine)
- Travunija u Nemanjičkoj Srbiji (od 1149[8] — do 1326.[11] godine)
- Travunija u Bosni (od 1326. godine — do 1448. godine)
- Travunija u Hercegovini (od 1448. godine)
Spisak vladara Hercegovine uredi
- Mihajlo Višević, knez (oko 910—931)[12]
- Ljutovid, strateg Raške, Bosne, Travunije i Zahumlja (1039—1054)[13]
- Hum u Srbiji (1149—1326)
- Miroslav Zavidović, veliki knez Humski (1190—1199)
- Rastko Nemanjić, župan Humski (1191)
- Hum u Bosni (1326—1392)
- Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski (1392—1435)
- Stefan Vukčić Kosača, herceg (1435—1466)
- Vladislav Hercegović, herceg (1466—1482), sin Stefana Vukčića
- Vlatko Hercegović, herceg (1466—1482), sin Stefana Vukčića
- Hercegovina pod Osmanskim carstvom (1482—1878)
- Bosna i Hercegovina (od 1878. godine)
Napomene uredi
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Curta 2001, str. 331.
- ^ Pseudofredegarova hronika, 8. vek
- ^ Logos 2017, str. 33-37, 70, 75-76.
- ^ Stephenson 2003, str. 42–43
- ^ Cawley, Charles (11. 1. 2007). „Montenegro”. Medieval Lands. The Foundation for Medieval Genealogy. Pristupljeno 12. 4. 2008.
- ^ a b Pop Dukljanin 1988.
- ^ Ćirković, Sima (2004). Srbi među evropskim narodima. Beograd: Equilibrium.
- ^ a b v g Živković, Tibor (2006). Portreti srpskih vladara: IX—XII vek. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. ISBN 86-17-13754-1.
- ^ a b Venance Grumel, La chronologie, Paris 1958, 390 p.
- ^ Živković 2006. sfn greška: više ciljeva (2×): CITEREFŽivković2006 (help)
- ^ Mišić 1997, str. 25–32.
- ^ Stanoje Stanojević: „Istorija Srba”, 1910.
- ^ Jovan Skilica, „Hronika”
Literatura uredi
- Blagojević, Miloš (1989). Srbija u doba Nemanjića: Od kneževine do carstva 1168—1371. Beograd: Vajat.
- Blagojević, Miloš (2004). Nemanjići i Lazarevići i srpska srednjovekovna državnost. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
- Blagojević, Miloš (2011). „Nemanjići i državnost Duklje-Zete-Crne Gore” (PDF). Zbornik Matice srpske za istoriju. 83: 7—24. Arhivirano iz originala (PDF) 13. 06. 2018. g. Pristupljeno 22. 05. 2019.
- Blagojević, Miloš (2011). Srpska državnost u srednjem veku. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Blagojević, Miloš; Medaković, Dejan (2000). Istorija srpske državnosti. 1. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Veselinović, Andrija; Ljušić, Radoš (2002). Rodoslovi srpskih dinastija. Novi Sad: Platoneum.
- Veselinović, Andrija; Ljušić, Radoš (2008). Srpske dinastije (2. izd.). Beograd: Službeni glasnik.
- Živković, Tibor (2006). Portreti srpskih vladara (IX-XII vek). Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
- Logos, Aleksandar A. (2017). Istorija Srba I (PDF). Beograd. ISBN 978-86-85117-37-4.
- Mijušković, Slavko, ur. (1988) [1967]. Ljetopis popa Dukljanina (2. izd.). Beograd: Prosveta & Srpska književna zadruga.
- Mišić, Siniša (1997). Ston i Pelješac od 1326. do 1333. godine. Istorijski časopis. 42—43. Istorijski institut. str. 25—32. GGKEY:8N4K5PNPTJC.
- Novaković, Relja (1958). „Kad se rodio i kad je počeo da vlada Stevan Nemanja?”. Istoriski glasnik. 11 (3—4): 165—192.
- Ostrogorski, Georgije (1949). „Porfirogenitova hronika srpskih vladara i njeni hronološki podaci”. Istoriski časopis. 1 (1948): 24—29.
- Ćirković, Sima (1964a). Istorija srednjovekovne bosanske države. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Ćirković, Sima (1964b). „Sugubi venac: Prilog istoriji kraljevstva u Bosni”. Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu. 8 (1): 343—370.
- Ćirković, Sima (1964v). Herceg Stefan Vukčić-Kosača i njegovo doba. Beograd: Naučno delo.
- Ćirković, Sima (1982). „Poslednji Brankovići”. Istorija srpskog naroda. knj. 2. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 445—464.
- Ćirković, Sima (1982). „Poslednji despoti”. Istorija srpskog naroda. knj. 2. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 479—490.
- Ćirković, Sima (1995). Srbi u srednjem veku. Beograd: Idea.
- Ćirković, Sima (2004). Srbi među evropskim narodima. Beograd: Equilibrium.
- Ćirković, Sima (2004). The Serbs. Malden: Blackwell Publishing.
- Ćirković, Sima; Mihaljčić, Rade, ur. (1999). Leksikon srpskog srednjeg veka. Beograd: Knowledge.
- Curta, Florin (2001). The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500-700. Cambridge: Cambridge University Press. str. 331. ISBN 978-0-521-80202-4.
Spoljašnje veze uredi
Vikizvornik ima izvorni tekst povezan sa člankom Rodoslovne tablice srpskih dinastija i vlastele.
- Srpski vladari (jezik: srpski)
- Srpski vladari (jezik: engleski)
- Srbija srednjeg veka (jezik: engleski)
- Spisak srpskih suverena (jezik: engleski)
- Istorijski atlas Srbije (jezik: engleski)