Spomenik Sovjetskoj armiji (Sofija)

Spomenik Sovjetskoj armiji u Sofiji, glavnom gradu Bugarske, podignut je 1954. godine u čast sovjetskih vojnika poginulih za oslobođenje Bugarske u Drugom svetskom ratu.

Spomenik Sovjetskoj armiji u Sofiji.

Istorijat i izgled uredi

Centralna figura na spomeniku je sovjetski vojnik koji drži automat Špagin, a pokraj njega stoje muškarac i žena, odnosno bugarska seljanka i radnik. U podnožju obeliska stoje još dve kompozicije skulptura s motivima oslobođenja Bugarske 1944. godine.

Odluka o izgradnji spomenika donesena je 4. oktobra 1949. godjne na kongresu Bugarske komunističke partije. Bugarska vlada na čelu sa premijerom Vasilom Kolarovim raspisala je konkurs za izgled spomenika. Prvi kamen tokom izgradnje spomenika postavljen je 5. jula 1952. i zvanično otvoren 1954. godine u prisustvu sovjetske delegacije, koju je predvodio maršal Sergej Birjuzov.

Spomenik je dizajnirao tim koga su predvodili vajar Ivan Funev i arhitekta Dančo Mitov. Članovi tima bili su arhitekte Dančo Mitov, Ivan Vasilev, Ljuben Nejkov i Boris Kitanov, vajari Ivan Funev, Ljubomir Dalčev, Mara Georgieva, Vaska Emanuilova, Vasil Zidarov i Petar Dojčinov i grafičar Boris Angelušev.

Spomenik se nalazi u centru Sofije, na Bulevaru Cara Oslobodioca, između Orlovog mosta i zgrade Univerziteta u Sofiji, na početku Borisovog parka.

Skulpturna kompozicija na zapadnoj strani postolja
Skulpturna kompozicija na južnoj strani postolja
Skulpturna kompozicija na istočnoj strani postolja

Pokušaji rušenja i vandalizam uredi

Godine 1993, s jačanjem antisovjetskih organizacija, pod pritiskom Saveza demokratskih snaga sofijsko Opštinsko veće odlučilo je da sruši spomenik, što se naposletku nije ostvarilo zbog protivljenja bugarske javnosti. Kasnije je bilo i drugih pokušaja rušenja, što traje do danas. Ali, kao što je slučaj sa skoro svim sovjetskim spomenicima u Bugarskoj, pokušaji da ih se uništi nisu uspeli, uer takvi zahtevi uvek naiđu na otpor bugarske javnosti.

Negativan stav Opštinskog veća Sofije prema spomeniku ogleda se u činjenici da vlasti ne brinu o spomeniku i njegovom okolišu, uprkos činjenici da se nalazi u samom centru bugarske prestonice. Po noći se oko spomenika okupljaju mladi ljudi, pa često zna da bude pošaran grafitima.

Svake godine uoči Dana pobede predstavnici nevladinih organizacija, studenata i ruskih diplomata očiste spomenik od grafita.

Slučaj vandalizma zabeležen je 18. juna 2011. godine; nepoznata lica su preko noći ofarbala statue vojnika Crvene armije na reljefu u ličnosti iz američkih stripova: Supermena i Džokera, kao i Deda Mraza i maskotu Mekdonaldsa, klovna Ronalda Mekdonalda. Ispod je bilo ispisan natpis „Ukorak s vremenom“.[1][2]

Spomenik je još jednom poslužio za umetničku intervenciju 10. februara 2012. godinje kada je na lice svakog vojnika na reljefu naslikana maska Anonimusa kao poziv bugarskim građanima na anti-AKTA proteste koji su održani u Bugarskoj odnosno Evropi 11. februara.[3]

Komemoracije uredi

Levičarske organizacije u Bugarskoj tradicionalno kod spomenika proslavljaju godišnjicu 9. septembra 1944. (dolazak na vlast bugarskih komunista, dan nakon ulaska snaga Trećeg ukrajinskog fronta u Bugarsku). Bugarske boračke organizacije ovde tradicionalno proslavljaju 9. maj.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi


Spoljašnje veze uredi