Spomenik na Mišaru kod Šapca

Spomenik na Mišaru kod Šapca, posvećen voždu Karađorđu i junacima Mišarske bitke iz 1806. godine. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao znamenito mesto. [1] [2] [3]

Spomenik na Mišaru
Spomenik na Mišaru
Opšte informacije
MestoMišar
OpštinaŠabac
Država Srbija
Vreme nastanka1906.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.vaza.co.rs

Izgled spomenika

uredi

U selu Mišaru kod Šapca, pored puta ŠabacBeograd, nalazi se obeležje je u obliku obeliska smešteno na višeslojnom kamenom postamentu. Osnova je pravougaona 1,20 sa 1,20 metara a visina pravougaonog dela obeliska iznosi 2,11 m. Pravougaoni deo spomenika nastavlja se sa kružnim profila 0,50 m. Spomenik je dakle visok 5,61m ne računajući visinu postamenta od 0,72m. Spomenik na Mišaru podignut je povodom stogodišnjice bitke 1906. godine. O tome svedoči posveta ispisana velikim lepim ćiriličkim slovima obojenim žutom bojom. Do šabačko-beogradskog puta ona glasi: “Karađorđu i mišarskim junacima 1806 – 1906.” Na ostale tri strane ona glasi: “O stogodišnjici mišarske bitke”, “Drinosavsko kolo jahača Knez Mihailo” i sa severne strane: “ U ime zahvalnog potomstva”.

Istorija

uredi

Spomenik na Mišaru otkriven je u subotu 8. septembra 1906. godine. Svečanosti povodom otkrivanja započete su opelom mišarskim junacima koje je izvršio Episkop šabačko-valjevski Gospodin Sergije uz sasluženje 14 sveštenika. Opelu je prisustvovao brojan narod na čelu sa Njegovim Kraljevskim Visočanstvom prestolonaslednikom Đorđem. S obzirom da je posveta jedini sačuvani izvor o spomeniku i njegovoj gradnji primorani smo da zaključimo, da je ovo skromno, jednostavno, a vrlo lepo obeležje podignuto staranjem Drinosavskog kola jahača „Knez Mihailo”, a upriličeno je povodom proslave stogodišnjice najblistavije pobede srpskog oružja u doba Karađorđevog ustanka. Spomenik je urađen u kamenorezačkoj radionici Ljubomira Matića iz Šapca povodom stogodišnjice bitke na Mišaru. Potpis autora nalazi se na dnu postametnta.

U mišarskoj bici došla je izražaja darovitost i iskustvo ustaničkih komandanata i junaštvo prostih ratnika, koji su uspeli da nanesu nenadoknadive gubitke bosanskoj turskoj vojsci uništivši cvet njenog islamskog plemstva.

Vidi još

uredi

Izvori

uredi
  1. ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo
  2. ^ „Zavod za proučavanje kulturnog razvitka”. Arhivirano iz originala 05. 11. 2013. g. Pristupljeno 02. 11. 2013. 
  3. ^ „Spomenici šapca”. Arhivirano iz originala 15. 10. 2012. g. Pristupljeno 02. 11. 2013. 

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi