Spomenik sovjetskim vojnicima (Beč)

Spomenik sovjetskim vojnicima poginulima za oslobođenje Austrije od fašizma, poznat i pod imenom Spomenik herojima Crvene armije, podignut je na Trgu Švarcenberg u Beču 19. avgusta 1945. godine. Ovaj spomenik čuva uspomenu na 17.000 sovjetskih vojnika koji su poginuli u borbama za oslobođenje Beča u aprilu 1945. godine.

Spomenik sovjetskim oslobodiocima Austrije u Beču.

Pozadina uredi

Pošto su se sovjetske jedinice Trećeg ukrajinskog fronta ubrzano približavale Beču, Nemci su očajnički počeli da se utvrđuju i pripremaju defanzivne položaje. Sovjeti su 30. marta ušli u Austriju iz Mađarske i Slovačke. Grad su okružile sovjetska 4. gardijska armija, 6. gardijska tenkovska armija, 9. gardijska i 46. armija, a otpor su pružali nemački 2. SS oklopni korpus i 6. SS oklopna armija. Nakon dužih borbi po gradu, Sovjeti su konačno oslobodili Beč 14. aprila 1945. godine.[1]

Austrija je nakon oslobođenja od strane Saveznika sporazumom od 4. jula 1945. podeljena na četiri okupacione zone (američku, britansku, francusku i sovjetsku), pa tako i sam Beč. Sovjeti su lokaciju za spomenik na Trgu Švarcenberg (od 1946. do 1956. nosio ime Staljinov trg) odabrali jer se nalazila u prometnom delu grada, a spomenik je bio vidljiv iz svih okupacionih zona. Područje i spomenik gradili su nemački ratni zarobljenici i austrijski radnici.[2]

Opis uredi

U sastavu spomenika nalazi se polukružni slavoluk ispred kojeg se uzdiže obelisk na čijem je vrhu figura sovjetskog vojnika. Vojnik ima kacigu i štit od zlata, na kojem se nalazi grb Sovjetskog Saveza,[3] u desnoj ruci drži sovjetsku zastavu, a na prsima mu se nalazi mašinski pištolj Špagin PPš-41.

U podnožju spomenika, na crvenom granitu, ispisana je zlatnim slovima zahvalnost maršala Staljina vojnicima Trećeg ukrajinskog fronta koji su učestvovali u borbama za oslobođenje Beča. Ispred spomenika stoji kamena ploča sa posvetom poginulim sovjetskim vojnicima, čiji tekst počinje sa rečima: „Spomenik vojnicima sovjetske Crvene armije, koji su pali u oslobođenju Austrije od fašizma…“.

Ruski predsednik Vladimir Putin je prilikom posete Austriji 2007. godine položio venac pred spomenik.[4]

Izvori uredi

  1. ^ Glantz, David, The Soviet-German War 1941-1945 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. јун 2011) Clemson University, October 11, 2001. Retrieved April 2, 2011.
  2. ^ Czeike, Felix, Historisches Lexikon Wien, Band 5, Kremayr & Scheriau, Wien. 1997. ISBN 978-3-218-00547-0. str. 311..
  3. ^ Chernov, Sergey,Austrian Capital Preserves Imperial Ambience Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. oktobar 2016), The St. Petersburg Times, January 26, 2010, Retrieved April 3, 2011.
  4. ^ (jezik: nemački) Putin verabschiedet sich, DiePresse.com, 24. 5. 2007, pristupljeno 23. 4. 2013.

Vidi još uredi