Spomen-park Brdo mira

Spomen-park Brdo mira je spomenički kompleks u Gornjem Milanovcu koji zahvata oko 4,5 hektara zasađenih sa preko 3000 stabala od 50 različitih vrsta četinara, listopadnog drveća i ukrasnog šiblja.

Spomenik internircima stradalim u Norveškoj, delo Ž. Maksimovića

Stabla su zasadili gornjomilanovački srednjoškolci u periodu od 1961. do 1966. godine. Svečano je otvoren 2. oktobra 1962. godine, kada su Josip Broz Tito i Leonid Iljič Brežnjev otkrili spomen kosturnicu crvenoarmejaca i partizana palih u borbama za oslobođenje Gornjeg Milanovca i Čačka.[1] Spomen-park nema konačan oblik, a ostavljena je mogućnost da se dopunjava novim sadržajima istorijske i kulturno-umetničke vrednosti. Kao spomenički kompleks i botanička bašta, predstavlja posebnu pejzažnu vrednost koja ukrašava grad i privlači brojne posetioce.

U zimu 2013. godine, posečena su sva stabla smrče u parku (skoro 90% od ukupnog visokog rastinja), jer su se osušila nakon tri sušna leta.

Sadržaj parka

uredi

Spomen-park Brdo mira čine sedam spomen obeležja:

Biste narodnih heroja rudničko-takovskog kraja, od kojih je 2002. godine sedam premešteno iz gradskog parka, a jedna iz fabričkog kruga PIK „Takovo“, usled nebrige i nedostatka zaštite one su pokradene ili uklonjene:[2]):

Radovi na sanaciji i obnovi spomen parka su započeti 2017. godine i završeni 2018. godine, kada je svečano otvoren.[3]

Galerija

uredi

Izvori

uredi
  1. ^ Gornji Milanovac i Takovski kraj, NIRO Dečje novine, 1987.
  2. ^ Brdo mira - geto za heroje Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. jun 2015), www.vesti-online.com, 08.11.2010.
  3. ^ „Svečano otvoren rekonstruisani spomen kompleks Brdo mira”. KND. Arhivirano iz originala 14. 07. 2019. g. Pristupljeno 14. 7. 2019. 

Spoljašnje veze

uredi