Središnja Grčka
Središnja Grčka (grč. Στερεά Ελλάδα) je istorijska pokrajina u Grčkoj, smeštena u njenom središnjem delu današnje, ali koja fizički čini južni deo kopnenog dela države. Pored kopnenog dela pokrajina obuhvata i ostrvo Evbeju. Središte ove pokrajine je glavni grad Grčke, Atina.
.svg)
Središnja Grčka sa Peloponezom čini sam jug Balkanskog poluostrva.
Današnja upravna podela uredi
Pokrajina Središnja Grčka danas je upravno podeljena između periferija:
- Središnja Grčka — najveći deo;
- Atika — jugoistočni deo sa gradom Atinom;
- Zapadna Grčka — zapadni deo (Etolija-Akarnanija).
Istorija uredi
Naznake stvaranja pokrajine javljaju se u vreme Osmanskog carstva, kada osmanski Turci nazivaju ovu oblasti Rumeli (Ρούμελη), budući da su Romejima nazivani Grci u srednjem veku.
Stvaranjem savremene grčke države 1832. godine država je prvobitno podeljena na dve oblasti: Peloponez i Središnju Grčku, kao fizički odvojene delove nove države, Korintskim i Patraskim zalivima. Tada je dati prostor nazvan današnjim nazivom, po središnjem položaju u grčkom svetu.