Staroslovenska ćirilica

Staroslovenska ćirilica je prvo ćiriličko pismo koje se sastojalo iz od 44 do 46 znakova, a nastalo je u kasnom 9. vijeku na osnovama grčkog pisma za potrebe pravoslavnih Slovena u Evropi. Razvijeno je u Preslavskoj književnoj školi u Prvom bugarskom carstvu za zapisivanje staroslovenskog jezika. Savremeno ćiriličko pismo se prvenstveno koristi u slovenskim jezicima, ali i u azijskim jezicima koji su bili pod uticajem ruske kulture u 20. vijeku.

Istorija

Najranije oblik rukopisa na ćirilici, poznat kao ustav, bio je zasnovan grčkom uncijalnom pismu, ojačan ligaturama i slovima glagoljice za suglasnike kojih nije bilo u grčkom jeziku.

Glagoljicu je stvorio Ćirilo, vjerovatno uz pomoć brata Metodija, oko 863. godine. Ćirilicu su najvjerovatnije stvorili Ćirilovi učenici devedesetih godina 9. vijeka Preslavskoj književnoj školi tokom vladavine kneza Borisa I kao pogodnije pismo za crkvene knjige, iako su zadržani bugarski simboli glagoljice. Alternativna hipoteza kaže da se pismo javilo u pograničnim oblastima grčkog prozelitizma među Slovenima prije nego što je kodifikovano i prihvaćeno među slovenskim sistematizerima; najstariji ćirilički rukopis iz 9—10. vijeka je veoma sličan grčkom uncijalnom pismu, i većina uncijalnih ćiriličkih slova je identično grčkim uncijalnim parnjacima. Jedna od mogućnosti je da je sistematizacija ćirilice počela za vrijeme Preslavskog sabora 893 godine kada je staroslovenski jezik prihvaćeno od strane Bugarskog carstva.

Pismo

Slova	Unikod	Nazivi (ćirilica)	Nazivi (MFA)	Transliteracija	MFA	Porijeklo	Brojevi
	A a	aꙁъ	[azʊ]	a	[a]	Neposredno od grčkog slova Α	1
	B b	bѹkꙑ	[boukɨ]	b	[b]	Jedan oblik grčkog slova Β (?), glagoljičkog (?), bugarske rune (Б)(?)
	V v	vѣdѣ	[vædæ]	v	[v]	Neposredno od grčkog slova Β	2
	G g	glagolь	[glagolɪ]	g	[g]	Neposredno od grčkog slova Γ	3
	D d	dobro	[dobro]	d	[d]	Neposredno od grčkog slova Δ	4
	Є є	ѥstь	[jɛstɪ]	(j)e	[(j)ɛ]	Neposredno od grčkog slova Ε	5
	Ž ž	živѣtє	[ʑivætɛ]	ž, zh	[ʑ]	Glagoljičko , bugarske rune?
	Ѕ ѕ	sѣlѡ	[d͡zælo]	dz	[d͡z]	Neposredno od grčkog slova Ϛ	6
	Ꙁ ꙁ	ꙁєmlꙗ	[zemlʲa]	z	[z], [ʑ]	Neposredno od grčkog slova Ζ	7
	I i	ižє	[iʓɛ]	i	[i]	Neposredno od grčkog slova Η	8
	І і/ Ї ї	ižєi	[i], [iʓɛjі]	i, I	[i]	Neposredno od grčkog slova Ι	10
	K k	kakѡ	[kako]	k	[k]	Neposredno od grčkog slova Κ	20
	L l	lюdiѥ	[ʎudijɛ]	l	[l], [ʎ]	Neposredno od grčkog slova Λ	30
	M m	mꙑslєtє	[mɨslɛtɛ]	m	[m]	Neposredno od grčkog slova Μ	40
	N n	našь	[naʆɪ]	n	[n], [ɲ]	Neposredno od grčkog slova Ν	50
	O o	onъ	[onʊ]	o	[o]	Neposredno od grčkog slova Ο	70
	P p	pokoi	[pokojɪ]	p	[p]	Neposredno od grčkog slova Π	80
	R r	rьci	[rɪt͡ɕi]	r	[r], [rʲ]	Neposredno od grčkog slova Ρ	100
	S s	slovo	[slovo]	s	[s], [ɕ]	Neposredno od grčkog slova Σ	200
	T t	tvrьdo	[tvr̥do]	t	[t]	Neposredno od grčkog slova Τ	300
	Ѹ ѹ/Ꙋ	ѹkъ	[oukʊ]	u	[u]	Neposredno od kombinacije grčkih slova Ο i Υ
	F f	frьtъ	[fr̥tʊ]	f	[f]	Neposredno od grčkog slova Φ	500
	H h	hѣrъ	[xærʊ]	x	[x]	Neposredno od grčkog slova Χ	600
	Ѡ ѡ	ѡmєga	[otʊ]	ō, w	[oː]	Neposredno od grčkog slova Ω (pisalasь v forme W)	800
	Щ щ	щa(šta)	[ʆtʲa]	št, sht	[ʆtʲ]	Ligatura Š-T, Glagoličeskaя ligatura Š-Č , Bolgarskie runы (?)
	C c	ci	[t͡ɕi]	c	[t͡ɕ]	Эfiopskaя ሃ (?), evreйskaя צ(?), koptskaя ϥ (?)‎	900
	Č č	črьvь	[ʧr̥vɪ]	č, ch	[ʧ]	Glagoličeskaя , evreйskaя צ(?)	90
	Š š	ša	[ʆa]	š, sh	[ʆ]	Эfiopskaя ሠ (?), evreйskaя ש (?), koptskaя ϣ (?)
	Ъ ъ	ѥrъ	[jɛrʊ]	ŭ, u:	[ʊ]	Peredelka iz grečeskoй Β (?), Glagoličeskaя (?)
	Ꙑ ꙑ	ѥrꙑ	[jɛrɨ]	y	[ɨ]	Ligatura Ъ-І
	Ь ь	ѥrь	[jɛrɪ]	ĭ, i:	[ɪ]	Peredelka iz grečeskoй Β (?)
	Ѣ ѣ	ꙗtь	[jatɪ]	ě	[æ]	Peredelka iz grečeskoй Β (?)
	Ю ю	їѿirovanъ ѹkъ	[ju]	ju	ju	Ligatura І-Ѹ
	Ꙗ ꙗ	їѿirovanъ aꙁъ	[ja]	ja	ja	Ligatura I-A
	Ѥ ѥ	їѿirovanъ ѥstь	[jɛ]	je	[jɛ]	Ligatura І-Є
	Ѧ ѧ	ѭsъ malъ	[jɔ̃sʊ malʊ]	ę, ẽ	[ɛ̃]	Odna iz form grečeskoй Α (?), Glagoličeskaя (?)
	Ѫ ѫ	ѭsъ vєlikъ	[jɔ̃sʊ wεlikʊ]	ǫ, õ	[ɔ̃]	Glagoljska
	Ѩ ѩ	їѿirovanъ ѭsъ malъ	[jotirowan jɔ̃sʊ malʊ]	ję, jẽ	[jɛ̃]	Ligatura I-Ѧ
	Ѭ ѭ	їѿirovanъ ѭsъ vєlikъ	[jotirowan jɔ̃sʊ wεlikʊ]	jǫ, jõ	[jɔ̃]	Ligatura I-Ѫ
	Ѯ ѯ	ѯї	[ksi]	ks	[ks]	Neposredno od grčkog slova Ξ (pisavšeйsя v forme Z, nad kotoroй dopisali z)	60
	Ѱ ѱ	ѱї	[psi]	ps	[ps]	Neposredno od grčkog slova Ψ	700
	Ѳ ѳ	ѳita	[fita]	θ, th, T, F	[t]/[θ]/[f]	Neposredno od grčkog slova Θ	9
	Ѵ ѵ	ѵžica	[ɪʑit͡ɕa]	ü	[ɪ], [y]	Nebolьšaя peredelka grečeskoй Υ	400
	Ꙉ ꙉ1	Ꙉrьvь	[gjrεvɪ]	gj	[gj]	Perevёrnutaя (črьvь)(?)
	Ѿ ѿ	ѿ	[otʊ]	ot	[ot]	Ligatura Ѡ-T
	Ҁ ҁ	ҁoppa	[qoppa]	kw	[q]	Neposredno od grčkog slova Ϙ	90