Stogazovac je naselje u Srbiji u opštini Knjaževac u Zaječarskom okrugu. Udaljen je 10 km severozapadno od Knjaževca. Prema popisu iz 2022. bilo je 57 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 104 stanovnika).

Stogazovac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZaječarski
OpštinaKnjaževac
Stanovništvo
 — 2022.57
Geografske karakteristike
Koordinate43° 37′ 35″ S; 22° 10′ 14″ I / 43.6265° S; 22.1705° I / 43.6265; 22.1705
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina327 m
Stogazovac na karti Srbije
Stogazovac
Stogazovac
Stogazovac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj019
Registarska oznaka

Fizičko-geografske odlike uredi

Reljef uredi

Kroz selo protiče Zubetinačka reka koju njenim ulaskom u njegov atar nazivaju „Stogazovačka reka”. Ona je usekla klisuru Ždrelo koju mnogi nazivaju „Knjaževačkim Meteorima” jer njene stene konfiguracijski podsećaju na popularne grčke „Meteore”.[1] Klisura Ždrelo spada u fluvio-denudacione oblike reljefa. Nalazi se na samom izlazu iz sela, iz pravca Knjaževca. Njena dužina iznosi oko 300 m. Klisura je usečena u glinovite krečnjake i glince iz perioda donje krede. Sa njene desne strane nalazi se brdo Kulinja (540 m), a sa leve strane brdo Rudina (460 m). U klisuri, neposredno uz reku izdižu se krečnjačke stene specifičnih oblika do visine od 70 - 80 m. Najviše litice su Lisičiji i Zdravački kamen na desnoj strani klisure. Lisičiji kamen naziva se još „Momin kamen” ili „Devojački kamen”. Sa vrha ovog kamena pruža se predivan pogled na klisuru i selo. On se nalazi u središnjem delu klisure. Zdravački kamen izdiže se na samom ulazu u klisuru. Širina klisure u najužem delu, na samom dnu, iznosi 2 - 3 m. Ovo je bio jedini prolaz pre prosecanja puta kroz klisuru.

Na dnu klisure, u koritu reke, nalazi se izvor „svete vode” koga meštani nazivaju „Božja trpezica”. Smatra se da izvor nikada nije presušio i da ima lekovito dejstvo za očne bolesti. Pored njega pronađen je rimski žrtvenik. Dno izvora karakteristično je po velikom broju obrušenih blokova stena, preko kojih reka protiče u vidu slapova. Ovi blokovi doprineli su stvaranju velikih virova među kojima su poznati Sinji vir, Telči vir i najnizvodniji Petkovski vir. Telči vir dobio je ime tokom XIX veka kada su zbog velike suše stanovnici okolnih sela pojili stoku u njemu. Uzvodno od Telčeg vira nalazi se rupa u steni ispunjena rečnom vodom koja se naziva „bunar” i udubljenje u vidu kade u kamenom bloku kroz koje protiče reka u vidu slapa i spušta se u vir.[2]

Demografija uredi

Prema poslednjem popisu iz 2022. godine u Stogazovcu je živelo 57 stanovnika što je za 47 manje u odnosu na 2011. kada je na popisu bilo 104 stanovnika. U naselju živi 55 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 62,24 godina (60,54 kod muškaraca i 63,77 kod žena).[3]

Prema podacima popisa iz 2022. u naselju ima 29 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,97 a prema istom popisu u naselju ima 68 stambenih jedinica od kojih je 30 naseljenih.[4]

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 452
1953. 437
1961. 418
1971. 346
1981. 292
1991. 184 179
2002. 132 137
2011. 104
2022. 57
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
132 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ „KNJAŽEVAČKI METEORI: Raj za planinare u Stogazovcu”. tvi. 
  2. ^ Sibinović, Mikica; Petković, Milan. „KLISURA ŽDRELO U SELU STOGAZOVAC” (PDF). 
  3. ^ Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  4. ^ Domaćinstva prema broju članova - Popis stanovništva, podaci po naseljima. Beograd: Republički zavod za statistiku. avgust 2023. ISBN 978-86-6161-232-9. 
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi