Strahil Gigov (Veles, 16. septembar 1909Skoplje , 19. maj 1999), učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Makedonije, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije.

strahil gigov
Strahil Gigov
Lični podaci
Datum rođenja(1909-09-16)16. septembar 1909.
Mesto rođenjaVeles, Osmansko carstvo
Datum smrti19. maj 1999.(1999-05-19) (89 god.)
Mesto smrtiSkoplje, Republika Makedonija
Profesijadruštveno-politički radnik
Delovanje
Član KPJ od1929.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Heroj
Narodni heroj od27. novembra 1953.

Odlikovanja
Orden narodnog heroja
Orden junaka socijalističkog rada Orden partizanske zvezde sa zlatnim vencem Orden Republike sa zlatnim vencem
Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem Orden za hrabrost
Partizanska spomenica 1941.

Biografija uredi

Rođen je 16. septembra 1909. godine u Velesu. potiče iz siromašne zanatlijske porodice. Posle završetka osnovne škole, upisao se u gimnaziju u Velesu, koju je u trećem razredu morao da napusti, jer nije imao sredstava za školovanje. Potom je počeo da uči zanat i radi u Državnoj železničkoj radionici u Velesu, u kojoj je učio zanat metalostrugara. Tada se upoznao i sa starijim drugovima, pripadnicima radničkog pokreta, kome se i sam priključio.

Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1929. godine. Zbog revolucionarne aktivnosti često je hapšen i proganjan, a Državni sud za zaštitu države osudio ga je 1934. godine na trogodišnju robiju, koju je izdržavao u zatvoru u Sremskoj Mitrovici. Na robiji je učestvovao u radu partijske organizacije u zatvoru i u štrajkovima političkih osuđenika - komunista. Bio je polaznik ilegalnog „Crvenog univerziteta“ na robiji, koji je školovao i pripremao partijske kadrove, koji su posle izlaska s robije, preuzimali odgovornije partijske zadatke.

Narodnooslobodilački rat uredi

U godinama pred početak Drugog svetskog rata učestvovao je u mnogim radničkim akcijama, kao jedan od njihovih organizatora u Makedoniji. Posle Aprilskog rata i okupacije Kraljevina Jigoslavije od strane sila Osovine, našao se među onim makedonskim komunistima koji su se oduprli stavovima sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ za Makedoniju, Metodija Šatorova, i organizovali pripreme za početak oružanog ustanka Makedoniju.

Od samog početka ustanka obavljao je razne odgovorne dužnosti u Narodnooslobodilačkom pokretu. Bio je član Glavnog štaba NOV i PO Makedonije, u kome je najpre vršio funkciju zamenika političkog komesara, a potom načelnika Štaba. Kada je, marta 1943. godine, osnovana Komunistička partija Makedonije, postao je član njenog Centralnog komiteta.

Kao iskusan partijski radnik radio je na razvijanju političkog život u vojsci i organizovanju narodno-revolucionarne vlasti. Okupatori su ga dva puta osuđivali na smrt, u odsustvu. Kao predstavnik makedonskog naroda, učestvovao je na drugom zasedanju AVNOJ-a, u Jajcu, 29. novembra 1943. godine.

Posleratna karijera uredi

Posle oslobođenja Jugoslavije, nalazio se na odgovornim dužnostima u društvenom i političkom životu Makedonije i Jugoslavije. Neposredno posle rata, bio je sekretar i član Prezidijuma Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije, a zatim predsednik Zemaljskog odbora sindikata Makedonije. Više puta je biran za poslanika Savezne i republičke narodne skupštine. U prvoj vladi NR Makedonije bio je ministar građevina, saobraćaja i industrije. Bio je i član Savezne vlade; potpredsednik Izvršnog veća Skupštine SR Makedonije i potpredsednik Savezne skupštine.

Biran je za sekretara Gradskog komiteta Saveza komunista u Skoplju. Za člana Centralnog komiteta SK Makedonije biran je na Prvom, Drugom i Trećem kongresu SKM. Bio je član Politbiroa, odnosno Izvršnog komiteta Centralnog komiteta SKM. Za člana CK SKJ biran je na Petom, Šestom i Sedmom kongresu SKJ. Bio je predsednik Glavnog odbora SSRN Makedonije, član Saveznog odbora SSRN Jugoslavije i član Centralnog odbora SUBNOR-a Jugoslavije. Biran je i za člana Saveta federacije.

Umro je 19. maja 1999. godine u Skoplju.

Dela i odlikovanja uredi

Autor je nekoliko knjiga:

  • „Seќavanja“, Skoplje 1970.
  • „Odabrani trudovi“, Skoplje 1979.
  • „Fuštanskoto partisko sovetuvanje“, Skoplje 1983.
  • „So sopstveni sili“, Skoplje 1985.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima je i Orden junaka socijalističkog rada. Ordenom narodnog heroja odlikovan je 27. novembra 1953. godine.

Literatura uredi