Suđurađ je naseljeno mesto u sastavu grada Dubrovnika, na ostrvu Šipanu, Dubrovačko-neretvanska županija, Republika Hrvatska.

Suđurađ
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
OpštinaDubrovnik
Stanovništvo
 — 2011.207
Geografske karakteristike
Koordinate42° 42′ 39″ S; 17° 54′ 29″ I / 42.71095090373815° S; 17.908128158164352° I / 42.71095090373815; 17.908128158164352
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina20 m
Suđurađ na karti Hrvatske
Suđurađ
Suđurađ
Suđurađ na karti Hrvatske
Suđurađ na karti Dubrovačko-neretvanske županije
Suđurađ
Suđurađ
Suđurađ na karti Dubrovačko-neretvanske županije
Ostali podaci
Poštanski broj20223 Šipanska Luka
Pozivni broj+385 20

Geografija uredi

Suđurađ se nalazi u dnu zaliva na jugozapadnoj obali ostrva između dva rta Konj i Botur. Pred ulazom u zaliv se nalazi malo ostrvo Ruda, koje štiti zaliv od svih vetrova, osim južnih. U samom zalivu se nalaze tri pristaništa. Novo pristanište, oko 50 metara služi kao trajektna luka kojom je ostrvo Šipan povezano sa kopnom, trajektnom linijom Dubrovnik—Suđurađ—Sobra (Mljet). Na pristaništu se nalazi svetionik koji emituje signal R Bl(2) 5s.

Suđurađ i Šipanska Luka su dva jedina naselja na ostrvu. Međusobno su povezana puten dugim 5,2 km, oznake D122.

Istorija uredi

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare opštine Dubrovnik.

Stanovništvo uredi

Na popisu stanovništva 2011. godine, Suđurađ je imao 207 stanovnika.

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
455 371 367 405 367 369 342 318 373 342 312 272 247 221 199 207

Popis 1991. uredi

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Suđurađ je imalo 221 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
214 96,83%
Slovenci
  
2 0,90%
Srbi
  
2 0,90%
Mađari
  
1 0,45%
Muslimani
  
1 0,45%
nepoznato
  
1 0,45%
ukupno: 221

Kulturne znamenitosti uredi

Među arhitektonskim spomenicima izdvaja se utvrđena porodična kuća koju je 1539. izgradio Tomo Stjepović-Skočibuha, pomorski kapetan i vlasnik brodogradilišta u Suđurađu. Njegov sin Vice 1577. godine je sazidao visoke odbrambene zidine oko imanja. U neposrednoj blizini nalazi se i utvrđeni plemićki letnjikovac porodice Sagrojević.[a]

Sport uredi

U naselju je aktivan Vaterpolo klub "Taurus", osnovan 1981. godine, pa posle pauze obnovljen 2003. Takmiči se u trećoj vaterpolo ligi Hrvatske i lokalnom takmičenju Kup Elafita.

Izvori uredi

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine
  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Reference uredi

  1. ^ Jadran, Vodić i Atlas JLZ Zagreb 1971.

Spoljašnje veze uredi

Mapa uredi

Fotografije uredi