Tajna kancelarija

Tajna kancelarija (rus. Тайная канцелярия) bila je državni organ sa funkcijom političke ili tajne policije u Ruskoj Imperiji od 1718. do 1801. godine.

U prvim godinama postojala je paralelno sa tzv. Preobraženskim prikazom. Ukinuta je 1726. i ponovo uspostavljena 1731. pod imenom Kancelarija tajnih istražnih poslova. Ponovo je ukinuta 1762. godine od imperatora Petra III, a iste godine je imperatorka Katarina Velika osnovala Tajnu ekspediciju koja je vršila njenu ulogu. Veliki značaj je imala Tajna ekspedicija za vrijeme carstvovanja Pavla I. Konačno je ukinuta za vrijeme vladavine Aleksandra I.

Istorijat uredi

Preobraženski prikaz je osnovan 1686. na početku carstvovanja Petra I u podmoskovskom selu Preobraženskom. U početku je bila posebna kancelarija imperatora i služio je radi upravljanja Preobraženskim i Semjonovskim pukom. Služio je kao politički organ u borbi za vlast sa carevnom Sofijom. Od 1695. bavio se bezbjednošću javnog poretka u Moskvi i obavljao je sudske poslove. Preobraženski prikaz nalazio se u neposrednoj nadležnošću cara i na čelu prikaza je stajao knez I. F. Romodanovski (do 1717), a kasnije njegov sin. Od 1725. Tajna kancelarija se bavila i krivičnim djelima kojima je rukovodio Ušakov. Glavni zadatak Kancelarije bilo je hapšenje protivnika političkih reformi Petra I.

Tajna kancelarija je osnovana februara 1718. i postojala je do 1726. godine. Imala je istu nadležnost kao i Preobraženski prikaz u Moskvi i njom je takođe upravljao knez Romodanovski. Sjedište Tajne kancelarije je bilo u Petropavlovskoj tvrđavi u Sankt Peterburgu.

Na početku carstvovanja Katarine I, Preobraženski prikaz je dobio naziv Preobraženska kancelarija i postojala je do 1729, kada ju je ukinuo Petar II Aleksejevič. Knez Romodanovski je poslan u ostavku. Važniji poslovi kancelarije su bili predani u Vrhovni tajni savjet, a ostali poslovi u Praviteljstvujušči senat.

Poslije ukidanja Tajne kancelarije 1727, ona je 1731. nastavila da radi kao Kancelarija tajnih istražnih poslova (rus. Канцелярия тайных и розыскных дел) pod rukovodstvom Ušakova. Bavila se hapšenjem državnih prestupnika. Ukinuta je manifestom (proglasom) Petra III 1762. godine.

Tajna ekspedicija (1762—1801) pri Praviteljstvujuščem senatu je bila centralna državna ustanova i politički istražni organ. Osnovana je prema ukazu Katarine II i zamijenila je Tajnu kancelariju. Nalazila se u Peterburgu i imala je odjeljenje u Moskvi. Na čelu nje se nalazio general-prokuror Senata, a njegov pomoćnik i neposredni rukovodilac poslova bio je ober-sekretar (više od 30 godina tu dužnost je vršio S. I. Šeškovski). Ona je sprovodila istragu i sudila u važnijim političkim poslovima. Godine 1774. tajne komisije Tajne ekspedicije su sprovodile istragu nad učesnicima pobune Jemeljana Pugačovaa u gradovima Kazanju, Orenburgu i dr.

Posle ukidanja Tajne ekspedicije njene funkcije su prešle na Prvi i Peti departman Praviteljstvujuščeg senata.

Treće odjeljenje uredi

Vidi još uredi

Izvori uredi

Преображенский приказ и канцелярия; Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона
Н. М. В. Тайная канцелярия в царствование Петра I. Очерки и рассказы по подлинным делам; Русская старина, 1885.