Trajko Kovačević

Trajko Kovačević (Koretište, kod Gnjilana, 1862. — Koretište, kod Gnjilana, 1925) bio je protojerej Srpske pravoslavne crkve i srpski učitelj.

Trajko Kovačević
Trajko Kovačević
Puno imeTrajko Kovačević
Datum rođenja(1862-00-00)1862.
Mesto rođenjaKoretište, kod Gnjilana Osmansko carstvo
Datum smrti1925.(1925-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (62/63 god.)
Mesto smrtiKoretište, kod Gnjilana, Kraljevina SHS
Mesto ukopaGornje groblje u Gnjilanu
SupružnikStojna
Decasin Lazar, ćerka Danica

Potiče iz roda Kovačevi iz Koretišta kao i Zoran Kovačević.

Biografija uredi

O proti Trajku,[1] piše poznati istoriograf Kosovskog Pomoravlja, profesor Milorad „Minja“ Filić: „Rođen je u selu Koretištu 1862. godine, u zemljoradničkoj porodici[2] od oca Koste i majke Stane (✝1909.[3]).

Osnovnu školu završio je u Gnjilanu, a školske 1888/89. godine Prizrensku bogosloviju. Učio je i Učiteljsku školu u Beogradu. Godine 1890. primljen je za učitelja gnjilanske osnovne škole. Godine 1892. oženio se Stojnom Popović (ćerkom Zafira Popovića), koja je jedno vreme bila učiteljica u Gnjilanu. Posle 1895. godine, izgleda, da odlazi u Makedoniju. Protojerej Trajko Kovačević se opet vraća u Gnjilane, gde je upravitelj osnovne škole 1901, 1902/03. godine.

Već 1903. godine dolazi u sukob sa Nićiforom, raško-prizrenskim mitropolitom, zbog želje učitelja da se donese Uredba kojom bi se regulisala prava i dužnosti učitelja i tako se ovi zaštitili protojerej Trajko Kovačević od samovolje mitropolitove. Zbog toga je protojerej Trajko Kovačević sa učiteljem Petrom Katanićem i njegovom ženom Stojankom bio otpušten od strane mitropolita. Onda je učitelj Vladimir Joksić intervenisao kod mitropolita da oprosti kaznu koju je izrekao učiteljima. O ovome piše i Olga Nikolić i ističe da je u tom sukobu protojerej Trajko Kovačević, od strane učitelja vučitrnskih, zatim iz Prištine, Nerodimlja, Lipljana, Gušterice, Lapljeg Sela, bio određen za zastupnika – opunomoćnika njihovog kod mitropolita.

Posle ovog sukoba, Trajka opet nalazimo u Makedoniji, gde mu umire ćerka Danica. Izgleda da se opet vraća u Gnjilane, te opet nema mira, ali ovoga puta od Turaka, koji mu prete ubistvom. Jednom prilikom su pucali na njega i promašili ga, a metak je okrznuo njegovu ženu Stojnu. Zbog nesigurnosti, Trajko biva prinuđen da ode u Srbiju. Radio je kao paroh u Novo-banovinskoj parohiji, kao i u Bogatiću kod Šapca.

Protojerej Trajko Kovačević je bio dobrovoljac u Prvom svetskom ratu, učesnik Cerske bitke, a 1915. godine sa sinom Lazarom prelazi Albaniju. U međuratnom periodu u Gnjilanu, dakle, bio je učitelj i arhijerejski namesnik, a kratko vreme i upravitelj osnovne škole, kao i vršilac dužnosti školskog nadzornika.

Protojerej Trajko Kovačević je zbog svojih sposobnosti uvek bio u centru događaja, stalno proganjan i od strane naših ljudi, a i od Turaka i Arnauta. U kritičnim situacijama bio je prinuđen da se sklanja iz zavičaja, ali se opet vraća njemu, ostajući mu veran do kraja života. Protojerej Trajko Kovačević umro je 1925. godine.“.

O njemu Stojan Kapetanović piše: „Bio je to čovek od retke vrednosti i sposobnosti“. Todor P. Stanković, obilazeći njegovo rodno selo piše: „U ovome je selu[n. 1] rođen iz čestite srpske kuće Trajko Kovačević, višegodišnji odlični srpski učitelj u Gnjilanu i drugim mestima u Staroj Srbiji“.[4]

Napomene uredi

  1. ^ Misli se na selo Koretište

Reference uredi

  1. ^ [1] books.google.rs. Pristupljeno 1. 6. 2018. »Trajko Kovačević prota. Gilane, prikupljenih 3710 d.«
  2. ^ Borislava LilićOdanost Srba Nišavljana veri i tradiciji (Niš 1998)[2]
  3. ^ Uređenje groblja ispred oltarske apside hrama Svetog Nikole u Gnjilanu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. decembar 2018) spcognjilane.com. 14. 6. 2014. Pristupljeno 1. 6. 2018. »Prota Đorđe filipović, 1844-1909, svojoj pokojnoj majci Stani, koja se preseli u večnost 17.12.1909. spomenik podiže Trajko Kovačević, paroh banovopoljski.«
  4. ^ Todor P. StankovićPutne beleške po Staroj Srbiji 1871–1898 (Beograd 1910)
    a, Put od Prištine do Gnjilana.
    a, Put od Prištine do Gnjilana. (strana — 2 —)

Literatura uredi

  • časopis „Svetilnik“ br 8, str 30, 2007.

Spoljašnje veze uredi