Tupoljev ANT-26/TB-6, (rus. Туполев АНТ-26/ТБ-6), je bio projekt sovjetskog teškog dvanaestomotornog bombardera iz perioda ranih 1930-ih godina. Projektovao ga je OKB 156 Tupoljev (Opitni konstrukcioni biro - Tupoljev) od 1932. do 1936. godine kada je koncepcija teških i sporih a dobro naoružanih bombardera ustupila mesto razvoju manjih a brzih bombardera.

Tupoljev ANT-26/TB-6
Tupoljev ANT-26
Opšte
Dimenzije
Masa
Pogon
Performanse
Statusprototip
Prvi korisnikOKB Tupoljev
Broj primeraka1
Dužina39
Razmah krila95
Visina8,50
Površina krila760
Prazan45.000
Normalna poletna71.000
Maks. spoljni teret16.000 kg
Klipno-elisni motor12 x Mikulin M-34FRN V-12 tečnošću hlađen motor
Snaga6 x 671 kW
Brzina krstarenja170 km/h
Maks. brzina na Hopt300 km/h
Dolet1.000 km
Plafon leta5.500 m
Brzina penjanja130 m/min

Projektovanje i razvoj uredi

 
A.N.Tupoljev (1944.)

Razvoj velikih sovjetskih bombardera je počeo još 1924. godine kada je definisan zahtev i počelo projektovanje aviona ANT-4/TB-1. Posle njegovog uspeha 1929. godine postavljen je zadatak za projekt aviona ANT-6/TB-3 koji je takođe napravio veliki uspeh. Poneseni ovim uspesima, Sovjetsko vojno vazduhoplovstvo je marta meseca 1930. godine odobrila zahtev za novi bombarder koji je trebalo da ima maksimalno opterećenje od oko 18 t od čega naoružanja oko 10 t. Taj projekt je ostao na nivou prototipa i nije ušao u serijsku proizvodnju i naoružanje. No bez obzira na to VV je i dalje insistiralo na razvoju velikih aviona naročito posle izgradnje aviona ANT-20 „Maksim Gorki“.

U sklopu tih napora u OKB 156 Tupoljev (Opitni Konstrukcioni Biro - Tupoljev) je počeo razvoj aviona čija je interna oznaka bila Tupoljev ANT-26, a vojna oznaka TB-6, na čelu konstruktorskog tima je bio projektant V. M. Petljakov.[1] pod rukovodstvom A. N. Tupoljeva[1]. Radovi na projektu su počeli 1. februara 1932. a konstrukcija započeta 1. oktobra 1932. Izgradnja ovako velikog aviona u to vreme je zahtevala mnoge preduslove od odgovarajućeg motora pa preko različitih materijala do poluproizvoda od kojih bi se gradio avion. Sve ovo je bilo predočeno od strane stručnjaka OKB 156 Tupoljev ali rukovodstvo je smatralo da se ti problemi moraju i mogu rešiti. Rešavajući tako jedan po jedan problem projekt ovog aviona se otegao do 1936. godine. Umeđuvremenu razvoj savremenog vazduhoplovstva se kretao u smeru izgradnje manjih i bržih bombardera i to ne samo u svetu nego i u Sovjetskom Savezu, (u to vreme je uveden u naoružanje čuveni ANT-40). Zbog svega ovoga 1936. godine se odustalo od ovog projekta[2] Nakon odustajanja od vojnog projekta aviona TB-6, napravljen je projekt transportne verzije ovog aviona on je dobio oznaku ANT-28 ali i taj projekt je ostao samo na papiru.

Tehnički opis uredi

Predviđeno je bilo da avion Tupoljev ANT-26/TB-6 bude srednjokrilni jednokrilni dvanaestomotorni avion potpuno metalne konstrukcije (noseća struktura od čeličnih profila i cevi a oplata od talasastog aluminijumskog lima, oplata od talasastog lima daje dodatnu torzionu krutost avionu), konstrukcija krila i trupa je veoma slična onoj kod aviona ANT-16/TB-4sa razlikom u dimenzijama. Pogonsku snagu avionu je davalo 12 motora Mikulin M-34FRN (linijski motori V rasporeda hlađeni tečnošću) snage 900 KS što je činili ukupno 10.800 KS. Šest motora se nalazilo na krilima a šest su u tri tandem grupe postavljene ispod krila aviona. Svaki motor je imao dvokraku drvenu elisu. Avion je trebalo da ima fiksni (neuvlačeći) stajni trap sistema tricikl sa po jednim točkom sa svake strane smeštan ispod krila aviona, treća oslona tačka je točak koji se nalazi na repu aviona (kao i kod njegovih prethodnika. Trup aviona je trebalo da bude pravougaonog poprečnog preseka.[3]

Naoružanje uredi

  • Streljačko: 3 topa 20 mm, 1 top 37 mm, 4 mitraljeza 7,62 mm, 3 mitraljeza 12,7 mm,
  • Bombe: 10.000 do 16.000 kg bombi.

Operativno korišćenje uredi

Do operativnog korišćenja ovog aviona nije došlo, pošto se od projekta odustalo 1936. godine.

Zemlje koje su koristile ovaj avion uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b „Kto estь kto”. www.airforce.ru. Pristupljeno 14. 9. 2011. 
  2. ^ „Tupolev’s Dragons”. soviethammer.devhub.com. Pristupljeno 14. 9. 2011. [mrtva veza]
  3. ^ „Tupolev TB-6”. www.airwar.ru. Pristupljeno 14. 9. 2011. 

Literatura uredi

  • Janić, Čedomir (2003). Vek avijacije - [ilustrovana hronologija] (na jeziku: (jezik: srpski)). Beočin: Efekt 1. COBISS.SR 110428172. 
  • Hlopotob, O. D. (2004). Istoriя voennoй aviacii ot pervыh letatelьnыh apparatov do reaktivnыh samolёtob (na jeziku: (jezik: ruski)). Moskva: AST, Moskva i Poligon, SPb,. 
  • Gordon, Yefim; Rigament,, Vladimir; (2005). OKB Tupolev: History of the Design Bureau and its Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). Hinckley, England: Midland Publishing. ISBN 978-1-85780-214-6. 
  • Donald, David (1997). The Complete Encyclopedia of World Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). NY: Barnes & Noble. ISBN 978-1-894102-24-7. 
  • Gunston, Bill (1995). The Osprey Encyclopaedia of Russian Aircraft 1875—1995 (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Osprey. ISBN 978-1-85532-405-3. 
  • Gunston, Bill (1995). Tupolev Aircraft since 1922 (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Naval Institute Press. ISBN 978-1-55750-882-9. 
  • Duffy, Paul; Kandalov, Andrei; (1996). „ANT-17”. Tupolev: The Man and His Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). Shrewsbury UK: Airlife Publishing. str. 60. ISBN 978-1-85310-728-3. 
  • Gunston, Bill (1999). The Illustrated Directory of Fighting Aircraft of World War II. Salamander Books. ISBN 9781840650921. 
  • Šavrov, V. B. (2002). Istoriя konstrukciiй samoletov v SSSR do 1938 gg. (na jeziku: ruski). Moskva: Mašinostroenie. ISBN 5-217-03112-3.

Spoljašnje veze uredi