Tututni

Tututni su starosedeoci Severne Amerike, pripadaju atabaskanskoj porodici naroda i to grupaciji Atabaskana sa donjeg toka reke Rog River (koja je takođe poznata i pod imenom Tututni) iz jugozapadnog Oregona. Njihova tradicionalna teritorija se nalazila oko donjeg toka reke Rog River i njenih pritoka u blizini obale Tihog okeana (Pacifika), između reke Kokvil na severu i reke Četko na jugu. Atabaskani donjeg Rog Rivera (koji su poznati i pod kolektivnim imenom Tututni) uključuju 3 naroda: Tutuni, Šasta Kosta i Gornji Kokvil, koja su naseljavala jugozapad američke države Oregon i koja govore različitim dijalektima istog atabaskanskog jezika donjorogriverskog jezika (ili tututni ili tututni-šasta kosta-kokvil).

Upotreba imena Rog River

Ime Rog River u užem smislu odnosi se na Atabaskane sa Rog Rivera, koji govore blisko povezanim atabaskanskim jezicima: donjorogriverskim (ili tututni ili tututni-šasta kosta-kokvil) i gornjorogriverskim (ili galis-aplgejt).

U širem smislu ime Rog River se odnosi na Indijance sa Rog Rivera, koji predstavljaju geografsku grupaciju, kojoj pripadaju razni domorodački narodi iz doline reke Rog River, koji govore jezicima koji spadaju u tri jezičke porodice: atabaskanski jezici, takelmanski jezici i šastanski jezici.

Podgrupe Atabaskana sa Rog Rivera

Atabaskani sa donjeg Rog Rivera su: Gornji Kokvil (ili Mišikvutinetune), Šasta Kosta i Tututni uključujući Jukičitune podgrupu („band”). Podgrupe Tututnija su: Kvatami, Tututune, Mikonotune, Čemetune, Četlešin, Kvaištunetune, Jukičitune i Naltunetune.

Tututni

U 19. veku narod Tututni se sastojao od najmanje sedam plemena, koja su bila kulturno i porodično povezana. Tututni nisu predstavljali tipičan narod, jer nisu imali zajedničkog vladara i jedinstvenu centralnu vlast.

I) Plemena koja su govorila jukičitune dijalektom:

• 1) Jukičitune pleme (družina, banda (engl. band));

II) Plemena koja su govorila tututni dijalektom:

• 2) Kvatami pleme (družina, banda (engl. band));

• 3) Tututni pleme (družina, banda (engl. band));

• 4) Mikonotune pleme (družina, banda (engl. band));

• 5) Čemetune pleme (družina, banda (engl. band)));

• 6) Četlešin pleme (družina, banda (engl. band));

• 7) Kvaištunetune pleme (družina, banda (engl. band)); i

• 8) Naltunetune pleme (družina, banda (engl. band));

Gornji Kokvil

III) Dijalektom gornji kokvil govorili su:

• 9) Gornji Kokvil (Mišikvutinetune) narod;

• 10) Flores krik (Kosoči, Lukarso);

Šasta Kosta

IV) Dijalektom šasta kosta govorio je:

• 11) Šasta Kosta narod;

Jezik

Atabaskani sa donjeg Rog Rivera su govorili donjorogriverskim jezikom (ili tututni ili tututni-šasta kosta-kokvil) koji je imao nekoliko dijalekata, a pripadao je oregonskoj podgrupi pacifičke atabaskanske grupe atabaskanskih jezika. Dijalekti su gornji kokvil, koji je bio u upotrebi oko gornjeg toka reke Kokvil, tututni, jugvičitune i šasta kosta.

Donjorogriverski (ili tututni) jezik

dijalekti:

• Gornji Kokvil
  

- Gornji kokvil

- Flores krik

• Tututni

- Kvatami

- Tututune

- Mikonotune

- Čemetune

- Četlešin

- Kvaištunetune

- Naltunetune

• Jukičitune
• Šasta Kosta
  

Istorija

Do prvog kontakta pripadnika naroda Tututni sa belcima došlo je na kraju 18. veka, u vreme kada su britanski, španski i američki brodovi istraživali obalu Oregona. U proleće 1792. sa Tututnijima je stupio u kontakt britanski istraživač kapetan Džordž Vankuver. Nakon kontakta Tututni su belim trgovcima prodavali dabrove kože u zamenu za moderne američke i evropske proizvode. Sa dolaskom doseljenika počele su da se šire nove bolesti na koje Tututni nisu imali imunitet, a koje su dovele do smrti 75% do 90% populacije mnogih oregonskih domorodačkih naroda.

Tokom 1840-ih godina, doseljenici su počeli da pristižu vozovima nakon otvaranja pruge oregonski put (put emigranata ili oregonska staza), koja je povezala Oregon sa istokom SAD, ipak povećanje broja doseljenika na jugozapad Oregona tokom ranih 1840—ih godina nije doveo do sukoba.

Tokom 1850—ih lovišta Tututnija su uništili beli doseljenici krčenjem šuma i pretvaranjem pašnjaka u oranice. Na zemlji Tututnija je 1851. osnovan grad Port Orford. Nakon pronalaska zlata u dolini reke Rog River, pritisak na Tututnije je povećan, zbog povećanja broja belih doseljenika. Ubrzo je u dolini Rog Rivera došlo do izbijanja niza sukoba koji su trajalu u periodu 1851-1856. U februaru 1856 Tututniji su napali Gardu Gold Biča koja je bila ulogorena naspram velikog naselja Tutunija u Port Orfordu. U sukobu su Tututniji spalili većinu kuća belih doseljenika između grada Port Orford i reke Smit River.

Nakon Rog Riverskog Rataa 1856. godine, Tututniji i ostali Rog Riverski Indijanci su proterani na 2 rezervata: Silec Indijanski rezervat i Grand Rond Indijanski rezervat.

Literatura

• Ruby, Robert H. (1992). A Guide to the Indian Tribes of the Pacific Northwest. University of Oklahoma Press. str. 246. ISBN 978-0-8061-2479-7. 
• Lewis, M. Paul, Gary F. Simons, and Charles D. Fennig (eds.). 2016. Ethnologue: Languages of the World, Nineteenth edition. Dallas, Texas: SIL International.
• Glottolog 2.7 edited by Hammarström, Harald & Forkel, Robert & Haspelmath, Martin & Bank, Sebastian
• Aney, Warren W.; Hamel, Alisha (2016). Oregon Military. Charleston, South Carolina: Arcadia Publishing. ISBN 978-1-4671-1658-9. 
• Schwartz, E.A. (1997). The Rogue River Indian War and Its Aftermath, 1850-1980. Norman, OK: University of Oklahoma Press. ISBN 9780806129068. 
• Miller, Jay; Seaburg, William R. (1990). Sturtevant, William C., ur. Handbook of North American Indians. 7, Northwest Coast. Washington: Government Printing Office, Smithsonian Institution. ISBN 978-0-16-020390-9. 

Spoljašnje veze

• Confederated Tribes of the Lower Rogue Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. oktobar 2016)