Uzdužni rečni profil

Uzdužni rečni profil je termin koji se vezuje za proces fluvijalne erozije. Njegov izgled zavisi od uticaja vertikalne i bočne erozije.

Najjednostavnije definisan, uzdužni rečni profil predstavlja liniju povučenu od izvorišta do ušća. Moguće je konstruisati tri vrste uzdužnih rečnih profila:

Oblici uzdužnih rečnih profila uredi

Analiziranje oblika uzdužnih profila i proučavanje njihovog izgrađivanja omogućuje pravilnije shvatanje uslova pod kojim se vrši fluvijalni erozivni rad u ma kom delu rečnog korita.

Postoje 4 različita oblika uzdužnih profila:

  1. inicijalni
  2. nesaglasni
  3. saglasni
  4. ravnotežni.

Koji će od ovih oblika imati uzdužni rečni profil zavisi od stadijuma njegove morfološke evolucije. Najčešće je to izlomljena linija, sa brojnim pregibima, ali koja u osnovi ima izgled parabole.

Inicijalni uzdužni profil je početni stadijum evolucije uzdužnog rečnog profila. U ovom stadijumu uzdužni profil odražava primarni izgled reljefa jer rečni tok tek počinje da useca korito. Ovaj oblik odlikuje se jako izlomljenom linijom, često i sa inversnim sektorima.

Uzdužni profil u svom početnom stadijumu evolucije ima neusaglašene padove. Tokom vremena delovanjem erozije na jednim, a akumulacijom materijala na drugim sektorima, ovi padovi postupno se izjednačuju. Kada se oni u izvesnoj meri usaglase, ali su prelomi i dalje evidentni, a vezani su za naizmenično smenjivanje različitih padova, formiran je oblik profila koji se naziva nesaglasni uzdužni profil. Na njemu se upadljivo zapažaju manji i veći padovi, zbog čega je na njima različit iznos fluvijalne erozije. Na većim padovima deluje vertikalna (dubinska) erozija, koja teži da se rečni tok i njegovo korito useku u dolinu odnosno izaziva udubljivanje. Na malim padovima javlja se bočna erozija, koja teži proširavanju rečnog korita i potkopavanju njegovih strana i obala. Zbog toga se veći padovi na nesaglašenim uzdužnim rečnim profilima postupno smanjuju, zahvaljujući vertikalnoj eroziji i izjednačavaju sa manjim padovima na kojima je sporije delovala bočna erozija.

Saglasni uzdužni profil nastaje tokom dalje morfološke evolucije uzdužnog rečnog profila. Ovaj oblik nema preloma, ima pravilan paraboličan izgled i predstavlja odmakli stadijum u evoluciji uzdužnih rečnih profila. U toku dalje evolucije saglasni uzdužni profil se proporcionalno useca u celini. Padovi su zbog toga sve manji, a erozija rečnog toka sve slabija. U krajnjem stadijumu evolucije padovi na saglasnom uzdužnom profilu su toliko mali da se na njemu više ne vrši nikakva erozija već se mehanička snaga rečnog toka troši samo na prenošenje same vodene mase. Rečni tok je u ovom slučaju dostigao završni ili ravnotežni uzdužni rečni profil. To je krajnji, idealni stadijum u evoluciji uzdužnih rečnih profila.

Zbog izvanredno dinamičkih promena fizičko-geografske sredine, reke u prirodi nikada ne dostižu ravnotežni uzdužni profil. Zbog toga ovaj oblik ima više teoretski značaj.[1]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Petrović D., Manojlović P., (2003): Geomorfologija, Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.