Ulica braće Baruh

улица у Београду
Ulica braće Baruh
Opština Stari grad
Početak Ulica cara Dušana
Kraj Ulica Mike Alasa
Dužina 380 m
Širina 10 m

Ulica braća Baruh je jedna od ulica na Dorćolu u Gradskoj opštini Stari grad.

Proteže se između Ulice cara Dušana i Ulice Mike Alasa, a preseca Ulicu Visokog Stevana i Solunsku.

Naziv ulice

uredi

Pre Drugog svetskog rata ulica se zvala Princa Evgenija, ili Jevđenija, po Eugenu Savojskom.

Ulica nosi ime po trojici dorćolskih Jevreja - braći Baruh: inženjeru Isidoru Isi, pravniku i slikaru Bori i profesoru filozofije Josipu Joži. Sva trojica su bili učesnici narodnooslobodilačke borbe i poginuli kao partizani. Isidor Baruh je poginuo 18. avgusta 1941. godine kao politički komesar Crnogorske čete Užičkog partizanskog odreda. Bora Baruh je zarobljen i odveden u Banjički logor, a potom streljan 4. jula 1942. godine. Josip Baruh je bio politički komesar čete u Bajinoj Bašti; umro je 8. oktobra 1941. godine od posledica ranjavanja. Imali su i dve sestre: Rašela Šela Baruh-Simić je bila zatočena u Banjičkom logoru i streljana je 19. septembra 1941. godine, a Berta Bela Baruh je bila učenica i član SKOJ-a, takođe zatvorena u logoru na Banjici i streljana 13. marta 1943. godine.

Znameniti objekti

uredi

"Poslednji beogradski amam" nalazio se na uglu sa Solunskom, srušen je 1939.[1]

U ovoj ulici nalazi se Osnovna škola „Braća Baruh”, koju su pohađali Džej Ramadanovski, Ivan Zeljković, Dragan Todorović, Miloš Aligrudić, Milan Marković, Darko Bajić...

U zgradi na adresi Ulica braće Baruh 2, stanovao je književnik i akademik Milorad Pavić. Skupština grada Beograda je osnovala Legat Milorada Pavića sa sedištem u njegovom porodičnom domu, a Pavićeva udovica Jasmina Mihajlović je staratelj Legata.[2] Dana 24. novembra 2015. godine, na ovog zgradi je otkrivena i Pavićeva bista. Bistu su zajednički otkrili ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Čepurin, gradonačelnik Beograda Siniša Mali, Jasmina Mihajlović i ruski vajar Grigori Potocki.[3]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Politika”, 14. jun 1939
  2. ^ „Legat Milorada Pavića”. Arhivirano iz originala 05. 05. 2021. g. Pristupljeno 05. 05. 2021. 
  3. ^ „Otkrivena bista Milorada Pavića u Beogradu”. Radio televizija Srbije. 24. novembar 2018.