Ultralaki avion CA-51

Ultralaki avion CA-51 spada u kategoriju ultralkih aviona jednoseda. To je slobodno noseći niskokrilac sa jednim vazduhom hlađenim bokser motorom.

Ultralaki avion CA-51

Ultralaki avion CA-51
Ultralaki avion CA-51

Opšti podaci
Namena školsko turistički avion
Posada 1
Poreklo  FNR Jugoslavija
Proizvođač Aeroklub "Zagreb"
Probni let 19.11.1952.
Uveden u upotrebu 1953.
Status neaktivan
Prvi operater Aeroklub "Zagreb"
Broj primeraka 1+5
Dimenzije
Dužina 5,86 m
Visina 2,00 m
Raspon krila 8,40 m
Površina krila 11,76 m²
Masa
Prazan 211 kg
Normalna poletna 328 kg
Pogon
Broj motora 1
Fizičke osobine
Klipnoelisni motor 1 h VW
Snaga KEM-a 16 kW
Snaga KEM-a u ks 22 ks
Performanse
Maks. brzina na Hopt. 224 km/h
Ekonomska brzina 127 km/h
Maks. brzina na H0 135 km/h
Dolet 650 km
Plafon leta 2.700 m
Portal Vazduhoplovstvo

Projektovanje i razvoj

uredi
 
Crtež aviona CA-51 u 3 projekcije
 
VW-ov motor koji je korišćen u avionu CA-51

Konstruisanje ovog aviona je početo u jsen 1951. a zvršeno u proleće 1952. godine. Konstruktor aviona je bio Anton Cvjetković student treće godine tehničkog fakulteta u Zagrebu[1]. Za konstrukciju je izabrana klasična koncepcija jednoseda niskokrilca. Zadatak je bio ostvariti jeftin, jednostavan i lagan avion, čija bi namena bila trenaža i obuka pilota i jedriličara.

Avion CA-51 je zamišljen da se gradi potpuno amaterski shodno uslovima i prilikama koje su vladale u vreme njegove izgradnje. Pravili su ga članovi Aerokluba Zagreb u jednoj prostoriji u centru grada sa oskudnim alatom, ograničenim mogućnostima nabavke potrebnog materijala kao i nedovoljne majstorske stručnosti, jer su graditelji bili uglavnom studenti. Donekle im je pomagalo to što su svi prethodno bili modelari ali to nije bilo dovoljno. Samo zahvaljujući ogromnom entuzijazmu osvajan je jedan po jedan deo aviona. Delovi aviona su kroz prozore radionice iznošeni na ulicu i transportovani do radionice Zrakoplovnog saveza Hrvatske gde je izvršeno montiranje aviona, ugradnja i proba motora, izrada obloge od platna i drvene lepenke: trupa, krila i repnih površina i na kraju farbanje aviona i pripreme za probni let.

Prvi probni let aviona CA-51 izveo je pilot Đuro Švarc 19. novembra 1952. godine u Zagrebu[2].

Tehnički opis

uredi

Ultralaki avion CA-51 je klasične koncepcije jednoseda niskokrilca koji sastoji iz sledećih funkionalnih celina:

Trup aviona je drvene konstrukcije, pravougaonog poprečnog preseka i predstavlja jednu celinu koja objedinjuje sve ostale elemente aviona. U trupu je pogonska grupa, sedište pilota, stajni trap, za njega je vezano krilo i repne površine. Pilotska kabina je prvobitno bila otvorenog tipa sa vetrobranom od pleksiglasa a kasnije je ugrađen providni poklopac kojim je kabina potpuno zatvorena što je uticalo kako na poboljšanje aerodinamičkih osobina aviona tako i na poboljšanje uslova pilotu. Avion je bio opremljen sledećim instrumentima: brzinomer, visinomer, kompas veriometar, kontrolnik leta, obrtomer i trostrelni indikator. Komande aviona su sa izvršnim organima aviona bile povezane sa čeličnim sajlama.

Pogonska grupa se sastojala od jednog vazduhom hlađenog VW motora snage 22 KS pri 3.000 obrta u minutu, industrijskog tipa prilagođenog avio ugradnji, za čiju je radilicu bila pričvršćena dvokraka drvena elisa fiksnog koraka. Između pilotske kabine i motora je bio smešten rezervoar goriva zapremine 39 litara. Motor je pričvršćen za avion posredstvom nosča motora napravljenog od zavarenih tankozidih čeličnih cevi. Kapotaža motora je bila napravljena od aluminijumskog lima.

Krilo je drvene konstrukcije, pravougaonog oblika sa torzionom kutijom u prednjem delu, i blago zaobljenim krajevima. Dakle napadna ivica krila je obložena drvenom lepenkom a ostatak krila ima oblogu od impregniranog platna. Krilo ima jednu glavnu (prednju) remenjaču i jednu pomoćnu. Krilca su izvedena sa rebrima i dijagonalama a presvučena su platnom. Repne površine, horizontalni i vertikalni stabilizatori su izvedeni kao drvena konstrukcija obložena drvenom lepenkom a horizontalni stabilizatori su upornicama dodatno oslonjena na trup aviona. Kormila pravca i visine su drvene konstrukcije sa rebrima i dijagonalama obložene platnom.

Stjni trap je klasičan sa prednjim točkovima na nezavisnim nogama metalne konstrukcije koje su vezane za prednje ramenjače krila. Amortizacija je postignuta samo pomoću balonskih guma na točkovima. Drljača koja se nalazi ispod repa aviona napravljena je od lisnate čelične opruge.

Ostale Karakteristike

uredi

Karakteristike navedene ovde se odnose na Avion CA-51 a prema izvorima[3]

Performanse
  • maks. obrušavajuća brzina 224 km/h
  • min. horizontalna brzina 60 km/h
  • brzina u poniranju 80 km/h
  • brzina odlepljivanja od zemlje 65 km/h
  • poletna staza 150 m
Dimenzije
  • razmah točkova 1,52 m
  • prečnik elise 1,3m
  • vitkost 6,00
  • aeroprofil krila
  • maks. opterečenje krila; 26,8kg/m²
  • opterečenje po KS: 14,30 kg/KS
Ostalo
  • Tip motora VW 1000  cmm
  • snaga motora 22 KS
  • rezervoar goriva; 39 lit
  • dolet 650 km
  • autonomja leta 5,5 h
  • potrošnja goriva 4,2 

Operativno korišćenje

uredi

Nakon završenih ispitivanja u VOC-u i dobijanja plovidbene dozvole, Aeroklub "Zagreb" je za svoje potrebe napravio još 5 aviona CA-51. Na jednom od aviona je naknadno ugrađen dodatni rezervoar zapremine 47 litara benzina tako da je dolet sa 650 km povećan na 1.600 km. Na trouglu Zagreb-Bjelovar-Petrinja-Zagreb radi eksperimenta, pilot Berković je preleteo bez sletanja oko 1.200 km za 10 sati i 50 minuta sa prosečnom brzinom od 110,8 km/h.

Konsruktor ovog aviona je emigrirao u SAD 1957. i tamo nastavio dalje da razvija ovaj avion tako je 1961. godine napravio avion sličan ovom CA-61 sa motorom Continental A65 snage 47kW, a 1965. urađen je dvoseda varijanta CA-65 sa motorom Lycoming G-290-G snage 92 kW[4]. Poslednji u seriji aviona je CA-65A, avion metalne konstrukcije koji i danas leti širom sveta.

Sačuvani primerci

uredi

Sačuvan je jedan primerak ovog aviona i nalazi se u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu (br. 2, YU-CMH).

Zemlje koje su koristile ovaj avion

uredi

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ * „CA-51 i njegov konstruktor”. Aero svet (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Vazduhoplovni savez Jugoslavije. 22: strana. 8. novembar 1952. 
  2. ^ A.Cvjetković
  3. ^ Cvjetković, Antun (septembar—oktobar 1953). „Domaća konstrukcija ultra lakog aviona”. Narodna krila (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Časopis Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije. 11-12: strana 2—5. 
  4. ^ Rendulić, Zlatko (1996). Avioni domaće konstrukcije posle Drugog svetskog rata. Beograd: Institut Lola. 

Literatura

uredi
  • Cvjetković, Anton (septembar—oktobar 1953). „Domaća konstrukcija ultralakog aviona”. Narodna krila (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Časopis Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije. 11-12: strana 2—5. 
  • „CA-51 i njegov konstruktor”. Aero svet (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Vazduhoplovni savez Jugoslavije. 22: strana. 8. novembar 1952. 
  • Komanda RV i PVO,Čuvari našeg neba, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1977.
  • Rendulić, Zlatko (1996). Avioni domaće konstrukcije posle Drugog svetskog rata. Beograd: Institut Lola. 
  • Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). Kratka istorija vazduhoplovstva u Srbiji (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-1-9. 
  • Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). The Century of Sport Aviation in Serbia (na jeziku: (jezik: engleski)). Beograd: Aerokomunikacije. 
  • Lekić, Mile (2007). Konstrukcija lakih aviona. Novi Sad: Lem Aeroprom. ISBN 978-86-909363-2-8. 

Spoljašnje veze

uredi