Usvjatski rejon
Usvjatski rejon (rus. Усвятский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon smešten na krajnjem jugu Pskovske oblasti, odnosno na zapadu evropskog dela Ruske Federacije.
Usvjatski rejon Usvяtskiй raйon | |
---|---|
{{{caption2}}}
| |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Severozapadni |
Administrativni subjekt | Pskovska oblast |
Admin. centar | Usvjati |
Status | opštinski rejon |
Osnivanje | 1. avgust 1927. |
Površina | 1.106 km2 |
Stanovništvo | 2016. |
— broj st. | 5.050 |
— gustina st. | 4,57 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Registarske tablice | 60 |
Zvanični veb-sajt |
Administrativni centar rejona je varošica Usvjati. Prema procenama nacionalne statističke službe Rusije za 2016. na teritoriji rejona je živelo svega 5.050 stanovnika, ili u proseku oko 4,6 st/km².
Geografija
urediUsvjatski rejon smešten je na krajnjem jugu Pskovske oblasti. Obuhvata teritoriju površine 1.106 km², i po tom parametru nalazi se na pretposlednjem 23. mestu među 24 rejona u oblasti. Graniči se sa teritorijama Neveljskog rejona na severozapadu, Velikoluški je na severu, a Kunjski rejon na istoku. Na jugoistoku je teritorija Smolenske oblasti, odnosno njen Veliški rejon, dok su na jugu i zapadu Vitepski i Garadočki rejon Vitepske oblasti Belorusije.
U hidrolškom pogledu rejonska teritorija je podeljena na dva dela. Severni i zapadni deo nalazi se u slivu reke Lovat, odnosno u basenu reke Neve, dok se jugoistočni i centralni delovi rejona nalaze u basenu Zapadne Dvine. Reka Lovat protiče preko zapadnih delova rejona u smeru jug-sever, a njena najvažnija pritoka na području Usvjatskog rejona je Kunja (sa desne strane). Najvažnija pritoka Zapadne Dvine na ovom području je reka Usvjača koja teče u smeru juga, te reka Ovsjanka koja se uliva u Usvjaču na krajnjem jugu rejona, nedaleko od granice sa Belorusijom.
Među brojnim jezerima veličinom se izdvajaju Usvjatsko (površine 6,99 km²) i Uzmenj (4,47 km²).
Istorija
urediUsvjatski rejon uspostavljen je 1. avgusta 1927. godine kao administrativna jedinica tadašnje Lenjingradske oblasti. Godine 1929. uključen je u sastav Zapadne oblasti sa sedištem u Smolensku, da bi potom 1937. postao delom Smolenske oblasti, a 1944. i Velikoluške oblasti. Nakon raspuštanja Velikoluške oblasti 1959. ulazi u sastav Pskovske oblasti u čijim granicama se i danas nalazi. Privremeno je ukinut 1959. godine, a njegova teritorija prisajedinjena susednom Neveljskom rejonu. Ponovo je uspostavljen 30. decembra 1966. godine.
Demografija i administrativna podela
urediPrema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona je živelo ukupno 5.598 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2016. tu živelo 5.050 stanovnika, ili u proseku tek oko 4,6 st/km².[2] Po broju stanovnika Usvjatski rejon se nalazi na poslednjem 24. mestu u oblasti i najređe je naseljen rejon u celoj oblasti sa izrazitim depopulacionim trendom. U administrativnom centru rejona varošici Usvjati živi nešto više od polovine od ukupne rejonske populacije.
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2016. |
---|---|---|---|---|---|---|
12.649 | 10.274 | 8.334 | 8.015[3] | 6.360[4] | 5.598[1] | 5.050* |
Napomena:* Prema proceni nacionalne statističke službe.
Prema podacima sa popisa iz 2010. na području rejona registrovao je ukupno 105 sela (od kojih je njih 23 bilo bez stanovnika, a u 23 sela živelo je manje od 5 stanovnika). Rejon je administrativno podeljen na 3 nižestepene opštine, 2 seoske i jednu urbanu. Jedino gradsko naselje na području rejona je varošica Usvjati.
Saobraćaj
urediJedini značajniji drumski pravac koji prlazi preko teritorije Usvjatskog rejona je lokalni drum Nevelj−Usvjati−Veliž−Smolensk.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b "Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1". Архивирано на сајту Wayback Machine (15. март 2013)
- ^ „Ocenka čislennosti postoяnnogo naseleniя po municipalьnыm obrazovaniяm Pskovskoй oblasti na 1 яnvarя 2016 goda”. Arhivirano iz originala 16. 04. 2016. g. Pristupljeno 14. 4. 2016.
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze
uredi