Ustavotvorna skupština (SAD)

Ustavotvorna skupština SAD zasedala je od 25. maja do 17. septembra 1787. godine u Filadelfiji (Pensilvanija) kako bi razrešila probleme u vezi sa upravom SAD, koja je do tada funkcionisala prema Odredbama Konfederacije. Premda je namera Skupštine bila da preradi Odredbe Konfederacije, od samog početka mnogi njeni predlagači, od kojih su vodeći bili Džejms Medison i Aleksandar Hamilton, nameravali su da stvore novu vladu, a ne da poprave postojeću. Džordž Vašington je izabran od delegata za predsedavajućeg Skupštine, a Skupština je donela Ustav SAD, što je svrstava među najvažnije događaje u istoriji SAD.

Polemika se najviše vodila oko sastava Senata i izbora njegovih poslanika, kako treba definisati „proporcionalnu zastupljenost“ (da li ubrajati robove ili ostalu imovinu), da li izvršnu vlast podeliti između troje lica ili je predati jednom predsedniku, kako birati istog, koliko dug treba da bude njegov mandat i da li se on može ponovo kandidovati, za kakve povrede se državni činovnik može optužiti, oko prirode klauzule o odbeglim robovima, da li dozvoliti ukidanje trgovine robljem i da li sudije treba da bira zakonodavna vlast ili izvršna.