Ustav Crne Gore iz 1963.

Ustav Socijalističke Republike Crne Gore bio je najviši pravni akt Socijalističke Republike Crne Gore. Usvojen je 10. aprila 1963. godine, na zajedničkoj sjednici oba vijeća Narodne skupštine Crne Gore, koja je održana u Titogradu. Čin proglašenja je obavio Filip Bajković, predsjednik Narodne skupštine Crne Gore. Stupanjem na snagu ovog ustava prestao je da važi Ustavni zakon Narodne Republike Crne Gore iz 1953. godine.[1]

Grb SR Crne Gore, propisan u 7. članu Ustava SR Crne Gore iz 1963. godine

Donošenjem ovog ustava, dotadašnji državni naziv Narodna Republika Crna Gora promjenjen je u Socijalistička Republika Crna Gora, čime je izvršeno usklađivanje ustavne norme sa prethodno donetim Ustavom Jugoslavije, kojim je dotadašnji državni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija promjenjen je u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, te su shodno tome izvršene i odgovarajuće promjene u nazivima svih federalnih jedinica.[2] Dotadašnji naziv Narodna skupština Crne Gore, promjenjen je (član 130.) u Skupština Crne Gore .

Državni simboli uredi

 
Zastava Socijalističke Republike Crne Gore, propisana u 8. članu Ustava SR Crne Gore iz 1963. godine

Ustav je sadržao posebne odredbe o državnim simbolima Crne Gore, zasnovane na dotadašnjim rješenjima, koja su ostala nepromjenjena. U članu 7. propisan je izgled državnog grba, dok je u članu 8. propisan izgled državne zastave, koja je opisana riječima: "Zastava Socijalističke Republike Crne Gore sastoji se iz tri boje: crvene, plave i bijele, s petokrakom crvenom zvijezdom u sredini".

Položaj Albanaca uredi

Posebni ustavnim segmentom (članovi 64-68) uređen je položaj etničkih Albanaca u Crnoj Gori, koji su u cjelokupnom tekstu ustava nazivani Šiptarima, bez ikakvih negativnih konotacija. Ustav je definisao Šiptare kao nacionalnu manjinu, kojoj se u Crnoj Gori garantuju razna prava u oblasti očuvanja i razvoja njihovog nacionalnog, odnosno etničkog identiteta.

Vidi još uredi

Reference uredi

Literatura uredi