Fernbahov dvorac u Aleksi Šantiću
Fernbahov dvorac u Aleksi Šantiću, naseljenom mestu na teritoriji grada Sombora, podignut je 1906. godine i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]
Fernbahov dvorac u Aleksi Šantiću | |
---|---|
![]() Fernbahov dvorac | |
Opšte informacije | |
Mesto | Aleksa Šantić |
Opština | Sombor |
Država | ![]() |
Vreme nastanka | 1906. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture |
www |
Dvorac koga zovu još Baba Pusta podigao je 1906. godine za svoje potrebe Karolj Fernbah, veliki bačkobodroški župan i jedan od najbogatijih industrijalaca i trgovaca žitom u južnoj Austrougarskoj. po projektu Ferenca Rajhla u stilu bečke secesije.[2]
Arhitektura dvorca
urediDvorac u svojoj osnovi, po projektu Ferenca Rajhla u stilu bečke secesije, građen je kao reprezentativna porodična zgrada za ono vreme. Lociran je u središtu nekada uređenog parka po principu engleskih vrtova, sa akcentovanom ulaznom fasadom sa portikom i bočno postavljenom četvrtastom kulom zvonarom. Na zadnjoj strani zgrade dominirala je polukružna terasa sa balkonom na spratu i prizemlju koja je povezana stepenicama sa parkom. U prostorije na spratu se ulazilo iz hodnika, prostrane galerije do koje su nekada vodile mermerne stepenice.
S posebnom pažnjom projektovana je mala porodična kapela, u neposrednoj blizini dvorca. Urađena je sa polukružnim apsidom i kalotom, oslikanom anđelima. Arhitekta je uskladio tada aktuelna secesijska načela sa potrebama vlasnika.
Devastiranje dvorca
urediDanas je dvorac u velikoj meri devastiran, čijem propadanju doprinosi razvlačenje građevinskog materijala. Sa polovine dvorca je nestao krov, dok je enterijer koji je nekada je bio obogaćen mermerom, drvetom, staklom, lusterima, kaminima i reprezentativni komadima stilskog nameštaja uništen ili je nestao. Ista sudbina zadesila je i ikone, nekada utisnute u zid hodnika koji vodi u kapelu.
Park oko dvorca koji se prostirao na deset hektara, danas je neprepoznatljiv, gde je većina od 165 vrsta reprezentativnog bilja nestala ili je zarasla.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Sombor: Propada Fernbahov dvorac”. Novosti. 8. 7. 2012. Pristupljeno 29. 9. 2016.
- ^ „Dvorac Baba Pusta (Aleksa Šantić)”. Turistički klub. Arhivirano iz originala 01. 10. 2016. g. Pristupljeno 29. 9. 2016.