Fernbahov dvorac u Aleksi Šantiću

објекат и непокретно културно добро у Западнобачком управном округу, Србија

Fernbahov dvorac u Aleksi Šantiću, naseljenom mestu na teritoriji grada Sombora, podignut je 1906. godine i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Fernbahov dvorac u Aleksi Šantiću
Fernbahov dvorac
Opšte informacije
MestoAleksa Šantić
OpštinaSombor
Država Srbija
Vreme nastanka1906.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture
www.pzzzsk.rs

Dvorac koga zovu još Baba Pusta podigao je 1906. godine za svoje potrebe Karolj Fernbah, veliki bačkobodroški župan i jedan od najbogatijih industrijalaca i trgovaca žitom u južnoj Austrougarskoj. po projektu Ferenca Rajhla u stilu bečke secesije.[2]

Arhitektura dvorca

uredi

Dvorac u svojoj osnovi, po projektu Ferenca Rajhla u stilu bečke secesije, građen je kao reprezentativna porodična zgrada za ono vreme. Lociran je u središtu nekada uređenog parka po principu engleskih vrtova, sa akcentovanom ulaznom fasadom sa portikom i bočno postavljenom četvrtastom kulom zvonarom. Na zadnjoj strani zgrade dominirala je polukružna terasa sa balkonom na spratu i prizemlju koja je povezana stepenicama sa parkom. U prostorije na spratu se ulazilo iz hodnika, prostrane galerije do koje su nekada vodile mermerne stepenice.

S posebnom pažnjom projektovana je mala porodična kapela, u neposrednoj blizini dvorca. Urađena je sa polukružnim apsidom i kalotom, oslikanom anđelima. Arhitekta je uskladio tada aktuelna secesijska načela sa potrebama vlasnika.

Devastiranje dvorca

uredi

Danas je dvorac u velikoj meri devastiran, čijem propadanju doprinosi razvlačenje građevinskog materijala. Sa polovine dvorca je nestao krov, dok je enterijer koji je nekada je bio obogaćen mermerom, drvetom, staklom, lusterima, kaminima i reprezentativni komadima stilskog nameštaja uništen ili je nestao. Ista sudbina zadesila je i ikone, nekada utisnute u zid hodnika koji vodi u kapelu.

Park oko dvorca koji se prostirao na deset hektara, danas je neprepoznatljiv, gde je većina od 165 vrsta reprezentativnog bilja nestala ili je zarasla.

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Sombor: Propada Fernbahov dvorac”. Novosti. 8. 7. 2012. Pristupljeno 29. 9. 2016. 
  2. ^ „Dvorac Baba Pusta (Aleksa Šantić)”. Turistički klub. Arhivirano iz originala 01. 10. 2016. g. Pristupljeno 29. 9. 2016. 

Spoljašnje veze

uredi