Filmski serijal (engl. film/movie serial, chapter play) predstavlja niz (grupu) filmova objedinjenih zajedničkim zapletom oko istih likova koji se proteže kroz sve filmove iz grupe, da bi se u poslednjoj epizodi sve rasplelo dovršenjem priče. Za razliku od filmske serije, serijal je jedno celovito filmsko delo, sa jednom, središnjom pričom, koje se sastoji od više delova prikazivanih zasebno (u nastavcima) u precizno planiranom prikazivačkom ritmu. Dok u filmskoj i TV seriji svaki film (odnosno TV epizoda) predstavlja fabularno zaokruženu celinu, „svaka epizoda serijala dovršava se u toku (usred) nekog fabularnog segmenta, nekog uzročno-posledičnog događajnog niza, sa jasnom naznakom (u radnji, završnim natpisima) da će se njegov produžetak i/ili ishod zbiti u sledećem filmu (u njegovom početku). Zbog učestalosti završavanja nastavka serijala u izuzetno dramatičnim trenucima radnje, a prema reprezentativnom primeru junakinje koja na izmaku snage visi nad ponorom očekujući spas, za takav svršetak (a ponekad sinonimno i za sve serijale /osobito u akcionim žanrovima/) uvrežio se naziv cliffhanger (engl. cliff — „stijena”, „litica”; engl. hang — „visiti”)...”.[1]

Prvim pravim serijalom smatra se Šta se dogodilo Meri kompanije Edison iz 1912. (12 nastavaka), dok su najveću popularnost imali serijali sa glumcem Basterom Krebom (npr. Flaš Gordon iz 1936. ili Bak Rodžers iz 1939), zatim oni u režiji Vilijama Vitnija („kralja serijala”), te detektivski serijal Dik Trejsi.[traži se izvor]

Nakon Drugog svetskog rata, popularnost i kvalitet filmskih serijala naglo opada, a uskoro ih počinju potiskivati TV serijali (kao što su Gradić Pejton, Dugo toplo leto, Dalas, Dinastija). Pravi primeri TV serijala su latinoameričke telenovele, dok su najpoznatiji serijali sa područja bivše Jugoslavije Bolji život, Srećni ljudi itd.[traži se izvor]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Filmska enciklopedija JLZ (1986—1990).