Флорографија (knjiga)

Florografija: jezik cveća: mitovi i legende iz celog sveta (šp. Florigrafía : el lenguaje de las flores : mitos y leyendas del mundo) knjiga je kolumbijske autorke Karoline Spelman (šp. Carolina Spellman) napisane 2008. godine. Delo pripada popularnoj nauci i prikazuje mitove i legende celog sveta kroz simboliku govora cveća. Knjiga je prevedena na srpski jezik 2017. godine.[1]
Autorka je putovala po Evropi, Bliskom istoku, Africi, Americi posećivala poznate vrtove i skupljala saznanja o mitovima i legendama vezanim za različite cvetove.[2]

Florografija: jezik cveća: mitovi i legende iz celog sveta
Korice knjige iz 2017. godine
Nastanak
Orig. naslovFlorigrafía : el lenguaje de las flores : mitos y leyendas del mundo
AutorKarolina Spelmen
Zemlja Kolumbija
Jezikšpanski
Sadržaj
Žanr / vrsta delapopularna nauka
Temasimbolika cveća
Prevod
PrevodilacJelena Šošić
Datum
izdavanja
2008. godina

O knjizi uredi

Pre više od dvadeset godina pojavilo se interesovanje da nastane ova knjiga. Prvobitno je bila ideja da se napiše u romantičnom i zabavnom tonu, kao što su prethodnici u prošlosti napisali mnoga dela posvećena jeziku cveća. Tokom godina autorka je beležila zapažanja kako su povezani cveće sa ljubavlju i religijom kao najvećim strastima ljudskog bića.[2]

Sistematika biljaka uredi

U knjizi su dati i latinski nazivi biljaka, porodica i rod.

 
Jasminum polyanthum

Simbolika cveća uredi

 
Acacia melanoxylon

Naši preci su kroz vekove tumačili značenje cveća putem mitova, legendi, verovanja.[3] U pećinama iz doba starog više od 50 hiljada godina pronađena je urezana slika ritualnog plesa plodnosti zajedno sa cvetovima crvenog sleza čija se simbolika tumači na isti način u različitim krajevima sveta.[2]
U grčkoj i rimskoj mitologiji akacija je dovođena u vezu sa boginjama: Artemida, Dijana, Atina. Artemida zato što je bila boginja povezana s mesečevim menama, a Atina zbog svog androgenog karaktera.Stari Grci su ljude i bogove pretvarali u cveće i drveće.
Govor cveća prvi put se javlja u Turskoj i arapskim zemljama. Najdetaljnije je proučavan u Francuskoj u 19. veku.
Poruke ruža, kukureka, dana i noći su poznate od davnina.[4]

Citat iz knjige uredi

Galerija biljaka uredi

Dela posvećena jeziku cveća uredi

  • Thomas Nelson & Sons. (1875). The language of flowers: An alphabet of floral emblems. London: T. Nelson.[5]
  • Pickston, Margaret. (1992). The language of flowers. England: M. Joseph Ltd.[6]
  • Bogomir Mihajlović. (1995). Tajni govor cveća i drveća : [bonton, legende, poruke, gajenje, horoskop, sanovnik]. - Beograd : Partenon, (Bor : Bakar). - 269 str. : ilustr. ; 20 cm. - (Polja Partenona)COBISS.SR 139945991
  • Pickles, Sheila. (1995). The language of wild flowers. New York: Harmony Books.[7]
  • Greenaway, K., & Evans, E. (2010). Language of flowers. Pook Press.[8]
  • Diffenbaugh, Vanessa. (2016). The language of flowers. London Picador.[9]

Reference uredi

  1. ^ „Jezik cveća: mitovi i legende iz celog sveta”. 4SE. Pristupljeno 30. 12. 2017. 
  2. ^ a b v g Spelmen, Karolina (2017). Florografija : jezik cveća : mitovi i legende iz celog sveta. Beograd: 4SE. str. 328. 
  3. ^ Sujić, Branko (2017). Poruka skrivena među laticama. Beograd: 4CE. str. 8—11. 
  4. ^ Govor cveća : po najnovijem tumačenju. Novi Sad: Srpska narodna zadružna štamparija. 1875. str. 1—64. 
  5. ^ „The language of flowers : an alphabet of floral emblems. - 1875.”. Worldcat. Pristupljeno 30. 12. 2017. 
  6. ^ „Pickston, M. (1992). The language of flowers. England: M. Joseph Ltd.”. Worldcat. Pristupljeno 30. 12. 2017. 
  7. ^ „Pickles, Sheila. (1995). The language of wild flowers. New York: Harmony Books.”. Worldcat. Pristupljeno 30. 12. 2017. 
  8. ^ „Greenaway, K., & Evans, E. (2010). Language of flowers. Pook Press.”. Worldcat. Pristupljeno 30. 12. 2017. 
  9. ^ „The language of flowers. - 2016”. Worldcat. Pristupljeno 30. 12. 2017. 

Spoljašnje veze uredi