Fridrih Helderlin
Johan Kristijan Fridrih Helderlin (nem. Johann Christian Friedrich Hölderlin; Laufen na Nekaru, 20. mart 1770 — Tibingen, 7. jun 1843) je bio jedan od najznačajnijih nemačkih romantičarskih liričara.[1]
Fridrih Helderlin | |
---|---|
Datum rođenja | 20. mart 1770. |
Mesto rođenja | Laufen na Nekaru, Virtemberg |
Datum smrti | 7. jun 1843.73 god.) ( |
Mesto smrti | Tibingen, Virtemberg |
Roditelji | Hajnrih Fridrih Helderlin Johana Kristijana Gok |
Veb-sajt | www |
Danas se Helderlinova poezija smatra jednim od vrhunaca nemačke književnosti. Međutim, u njegovo vreme, ona je bila malo poznata i skliznula je u zaborav odmah posle njegove smrti.
Poput Getea i Šilera, svojih starijih kolega, Helderlin je bio iskreni ljubitelj drevne grčke kulture. Fridrih Niče je u Helderlinovom delu prepoznao orfičke i dionizijske elemente kombinovane sa pijetizmom karakterističnim za njegovu zavičajnu Švabiju. Pisao je duge himne, ode i elegije.
Od 1805. bio je teško mentalno oboleo i preostalih 36 godina života proveo je živeći u sobi u bivšoj gradskoj kuli u Tibingenu.[2] Za to vreme pisao je jednostavniju i formalniju poeziju nego ranije.
Odabrana dela uredi
- Patmos (Patmos), himna
- Rajna (Der Rhein), himna
- Empedokleova smrt (Der Tod des Empedokles), nedovršena drama
- Hiperion ili pustinjak u Grčkoj (Hyperion oder Der Eremit in Griechenland), lirski roman iz dva dela objavljen 1797. i 1799.
Reference uredi
- ^ „Friedrich Hölderlin | German poet | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-31.
- ^ „Friedrich Hölderlin – Poezija by Jovica Letić” (na jeziku: nemački). Arhivirano iz originala 31. 01. 2023. g. Pristupljeno 2023-01-31.
Spoljašnje veze uredi
- Helderlinovi arhivi
- Dela Fridriha Helderlina u Biblioteci Augustana
- Internet prezentacija Helderlinovog udruženja (Hölderlin-Gesellschaft)
- „Helderlin-Lider“ sastavljen od Viktora Ulman, tumače i prevedena na austrijske znakovni jezik od Horsta Ditrih, peva Rupert Bergman u proizvodnji ARBOS - Preduzeće za muziku i pozorište.Viktora UlmanViktora Ulman