Haki Taha (alb. Haki Taha; Đakovica, 1913Priština, 14. mart 1945) bio je učitelj, albanski nacionalista i atentator na Miladina Popovića, istaknutog rukovodioca NOP-a na Kosovu i Metohiji.

Haki Taha
Datum rođenja1913.
Mesto rođenjaĐakovicaKraljevina Srbija
Datum smrti14. mart 1945.
Mesto smrtiPrištinaDF Jugoslavija
Zanimanjeučitelj

Biografija uredi

Osnovnu školu je započeo u Đakovici, a potom je otišao u Albaniju, gde je u gradu Krume, u oblasti Has (nedaleko od Đakovice), pohađao Kosovsku osnovnu školu (specijalno organizovana osnovna škola sa internatom, uglavnom za decu koja su dolazila sa područja Kosova i Metohije). Potom je pohađao učiteljske škole u Skadru i Elbasanu, a od 1939. godine je radio kao učitelj u selu Šinavlaš, u blizini Elbasana.[1]

Nakon okupacije Jugoslavije, 1941. godine i priključenja njenih delova (Metohija, delovi Kosova i Makedonije) italijanskoj marionetskoj državi Kraljevini Albaniji, Taha se našao u grupi učitelja koja je obilazila područje Kosova i Metohije i organizovala jezičke kurseve za mlade Albance, koji su prethodno bili školovani na srpskom jeziku.[1]

Prilikom posete albanskog premijera Mustafe Kruje Đakovici 1942. godine Haki Taha je kao predstavnik omladine bio u grupi koja ga je dočekala. Taha je tom prilikom Kruju zamolio da se u Đakovici otvori učiteljska škola, a ne trgovačka škola kako je prethodno odlučila Vlada. Ubrzo nakon toga u Đakovici je bio otvoren ogranak učiteljske škole.[1]

Iako se u početku nije bavio politikom, kao veliki nacionalista je pratio dešavanja tokom Drugog svetskog rata. Nije bio pristalica fašizma i nije mnogo voleo italijanske fašističke snage. Nakon kapitulacije Italije, 1943. godine polako se povezivao sa jugoslovenskim Narodnooslobodilačkim pokretom (NOP), a tokom 1944. je intenzivirao saradnju sa partizanskim snagama i upoznao se sa grupom albanskih rukovodilaca među kojima je bio i Fadilj Hodža. Nije mu se previše sviđala nacionalna politika NOP-a, jer je on želeo da Kosovo i Metohija ostanu u Albaniji, a ne da nakon završetka rata ponovo budu u Jugoslaviji.[1]

Njegovo nezadovoljstvo budućim stanjem na Kosovu i Metohiji, kulminiralo je nakon gušenja balističke pobune u Drenici, februara 1945. godine kada je ubijen i Šaban Poluža, jedan od vođa pobune. Tada je Taha organizovao ilegalnu grupu, u kojoj je između ostalih bio i Rifat Beriša (od 1947. odmetnik ubijen 1949. godine). Nakon konsultacija sa Ibrahimom Hodžom (uhapšen nakon atentata i pogubljen) iz sela Sedlara, kod Lipljana, Taha je doneo odluku da izvrši atentat na Miladina Popovića, sekretara Okružnog komiteta KPJ za Kosovo i Metohiju i jednog od glavnih organizatora Narodnooslobodilačkog pokreta na Kosovu i Metohiji, kao i organizatora Narodnooslobodilačke borbe u Albaniji.[1]

Atentat na Popovića, Taha je izvršio 13. marta 1945. godine u Prištini u zgradi gde u kojoj je bio smešten Oblasni komitet KPJ. Taha je i ranije navraćao u ove prostorije, pa nije bio sumnjiv. Kada ga je Miladin Popović (1910—1945) primio u svojoj kancelariji, on je iskoristio pogodan trenutak i ubio ga iz pištolja. Nakon toga je uspeo da iskorisiti nastalu gužvu i pobegne u Carsku džamiju. Sutradan je otkriven i nakon sukoba sa pripadnicima Odeljenja za zaštitu naroda (OZNA) izvršio je samoubistvo, kako ne bi bio živ zarobljen.[2]

Kosovski Albanci danas Haki Tahu slave kao jednog od nacionalnih junaka i boraca za oslobođenje Kosova od srpske i jugoslovenske vlasti.[1] Na teritoriji pod kontrolom samoproglašene Republike Kosovo nekoliko ulica, među kojima su ulice u Prištini, Đakovici i Prizrenu, nose njegovo ime.

Reference uredi