Hajdu-Bihar (županija)
Hajdu-Bihar (županija), (mađ. Hajdú-Bihar megye) je jedna od županija regiona velikih ravnica i severne mađarske u Mađarskoj, nalazi se u istočnom delu Mađarske i središnjem delu Regije velike severne ravnice.
Hajdu-Bihar županija Hajdú-Bihar megye | |
---|---|
Država | Mađarska |
Region | Regija velike severne ravnice |
Admin. centar | Debrecin |
Površina | 6.210,56 km2 |
Stanovništvo | 2008. |
— broj st. | 543.802 |
— gustina st. | 87,56 st./km2 |
Broj naselja | 82 |
Zvanični veb-sajt |
Županiju Hajdu-Bihar svoje granice deli sa Rumunijom i mađarskim županijama Sabolč-Satmar-Bereg, Boršod-Abauj-Zemplen, Jas-Nađkun-Solnok i Bekeš. Površina županije je 6.210,56 km² a sedište županije je grad Debrecen.
Geografija uredi
Teritorija županije geografski je podeljena u nekoliko celina, koje ona istovremeno deli sa okolnim županijama. Severoistočni peščani obronci Njiršega (Nyírség), se prostiru preko granica županije a zapadni deo, Hortobađška pusta (Hortobágy Puszta), ravnica zauzima ostatak dela županije.
Hajdu-Bihar županija se nalazi u istočnom delu Mađarske. Veliki deo županijske teritorije je ravan i deo je ravnica Panonske nizije. Najviša tačka županije iznosi 170.5 m i nalazi se na severu županije, a najniža tačka iznosi 85 m i nalazi se na južnom delu županije.
Kroz županiju protiču dve veće reke, Tisa i Kereš, a tu je i jedna manja Berećo. Hortobađška regija je stvorena od reke Tise, usled dogogodišnjih poplava, pre nego što je korito Tise dovedeno u kontrolu. Posle izgradnje brana i nasipa oko Tise područje Hortobađa je postalo suvlje.
Istorija uredi
Hajdu-Bihar županija je formirana posle Drugog svetskog rata, a svoje današnje granice je dobila 1950. godine. Županija je nastala od istorijskih varmeđa Hajdu i Bihar i potpuno samostalnog dela Debrecena. Svako od od ove tri celine ima svoju samostalnu istoriju.
Kotari u županiji Hajdu-Bihar uredi
U Hajdu-Bihar županiji postoji 9 kotara.
Kotari u županiji Hajdu-Bihar sa osnovnim statističkim podacima[1]:
Ime kotara | Sedište | Površina (km²) |
Broj stanovnika (1. januar 2007) |
Broj naselja |
---|---|---|---|---|
Balmazujvaroški | Balmazujvaroš | 731,22 | 29.551 | 4 |
Beretćoujfaluški | Beretćoujfalu | 1225,53 | 52.672 | 29 |
Debrecinski | Debrecin | 498,58 | 208.061 | 2 |
Derečke-Letaverteški | Letaverteš | 542,89 | 35.974 | 10 |
Hajdubesermenjski | Hajdubesermenj | 731,05 | 59.096 | 3 |
Hajduhadhaški | Hajduhadhaz | 635,75 | 60.932 | 11 |
Hajdusobosločki | Hajdusoboslo | 506,74 | 33.681 | 4 |
Polgarski | Polgar | 383,87 | 14.463 | 6 |
Pišpekladanjski | Pišpekladanj | 954,94 | 51.211 | 13 |
Gradovi sa statusom nosioca opštine uredi
(Red spiska je napravljen po opadajućem nizu broja stanovnika datog mesta, popis je iz 2001. godine, kurzivnim tekstom su napisana originalna imena na mađarskom jeziku), a u zagradama je broj stanovnika.
- Hajdubesermenj Hajdúböszörmény;
- Nadudvar Nádudvar;
- Tisačege Tiszacsege;
- Hajdusoboslo Hajdúszoboszló;
- Polgar Polgár;
- Feldeš Földes;
- Balmazujvaroš Balmazújváros;
- Njiradonj Nyíradony;
- Biharkeresteš Biharkeresztes;
- Hajdunanaš Hajdúnánás;
- Letaverteš Létavértes;
- Njirabranj Nyírábrány;
- Beretćoujfalu Berettyóújfalu;
- Kaba Kaba;
- Šaretudvari Sárrétudvari;
- Pišpekladanj Püspökladány;
- Teglaš Téglás; Počaj Pocsaj;
- Hajduhadhaz Hajdúhadház;
- Komadi Komádi;
- Bagamer Bagamér;
- Hajdušamšon Hajdúsámson;
- Eđek Egyek;
- Čekme Csökmő;
- Hajdudorog Hajdúdorog;
- Hošsupalji Hosszúpályi;
- Derečke Derecske;
- Vamošperč Vámospércs;
- Nađrabe Nagyrábé;
- Počaj Pocsaj;
- Žaka Zsáka;
označene opštine su „velika“ sela.
Sela uredi
|
|
|
Reference uredi
- ^ (Teritorijalna podela: 25. septembar 2007., oblast i broj stanovnika: 1. januar 2007.), Kotari u Mađarskoj
Spoljašnje veze uredi
- Zvanična stranica
- Portal županije
- Turistički vodič Arhivirano 2012-12-05 na sajtu Archive.today