Hajnrih Brant (nem. Heinrih Brandt; Brekved, 27. avgust 1908) SS kapetan nemačke vojske u Drugom svetskom ratu, osnivač i prvi komandant koncentracionog logora Crveni krst u Nišu, odgovoran za masovne zločine u Nišu i zločine prema pripadnicima četničkog pokreta Draže Mihailovića.[1][2] Posle rata islednik u policiji u Salcburgu.[3]

Hajnrih Brant
Hajnrih Brant (1941)
Lični podaci
Datum rođenja(1908-08-27)27. avgust 1908.
Mesto rođenjaBrekved,  Nemačko carstvo
Mesto smrtiSalcburg (?),  Austrija
Vojna karijera
Kasniji radIslednik u policiji u Salcburgu

Život i karijera uredi

Hajnrih Brant, rođen je 27. avgusta 1908. godine u Brekvedu (Nemačka). Po izbijanju Drugog svetskog rata u činu SS kapetana Nemačke okupacione vojske u porobljenoj Jugoslaviji i Nedićevoj Srbiji obavljao je dužnost prvog šefa niškog Gestapoa i oficira za vezu sa glavnim stanom u Beogradu. Bio je osnivača i prvi komandanta niškog koncentracionog logora Crveni krst.[4]

Nešto kasnije, tokom rata, obavljao je u Beogradu, dužnost šefa odseka za borbu protiv četničkog pokreta Draže Mihailovića (IV A 3 – Odeljenje Gestapoa u Beogradu za borbu protiv četničkog pokreta Draže Mihailovića (odsek D. M)).[5]

Posle rata, vratio se u Nemačku. Da bi potom obavljao dužnost islednik u policiji u Salcburgu.[6]

Delo uredi

Hajnrih Brant je direktno je odgovoran za masovne zločine u logoru Crveni krst u Nišu i zločine prema pripadnicima Četničkog pokreta Draže Mihailovića u okupiranoj Srbiji (1941–1944).[7][8]

Posle Drugog svetskog rata nije izručen jugoslovenskim vlastima, tako da nije kažnjen za zločinačka dela naneta Srbima Jevrejima i Romima u Srbiji.[9]

Izvori uredi

  1. ^ Glišić 1970, str. 79.
  2. ^ V. Manošek, Holokaust u Srbiji (Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942), Veograd, 2007, 40.
  3. ^ Nebojša Ozimić Aleksandar Dinčić Bojana Simović Ivana Gruden Milentijević Ivan Mitić, Žrtve lagera Niš 1941-1944, Nasrodni muzej Niš, Niški kulturni centar, Medivest KT, 2014.
  4. ^ Mr M. Kreso, Njemačka okupaciona uprava u Beogradu 1941-1944 (sa osvrtom na centralne okupacione komande i ustanove za Srbiju, Jugoslaviju i Balkan), Beograd, 1979, 188.
  5. ^ K. Nikolić, Istorija Ravnogorskog pokreta, knjiga 1, Beograd, 1999, 93
  6. ^ Blagojević V, Bubanj, „Prosveta“, Niš, 1969.
  7. ^ A. Dinčić, Društvo Crvenog krsta i koncentracioni logor u Nišu (1941–1944), Zbornik Narodnog muzeja Niš, broj 16-17 (2008), Niš, 126.
  8. ^ NMN, LCK, kut. 15, f. b.b. Elaborat o Jevrejima u Nišu – izveštaj Jevrejskog muzeja u Beogradu Zemaljskoj komisiji Srbije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača.
  9. ^ D. Živković, „Sudbina niških Jevreja za vreme fašističke okupacije“, Gradina, broj 2, februar 1967, Niš, 60.

Literatura uredi