Хермелин (roman)

Hermelin je istorijski roman srpskog književnika Dobrila Nenadića. Prvi put je objavljen 2006. godine u izdanju Narodne knjige i Politike. Naslov romana predstavlja poetsku metaforu za kraljevsku vlast, pošto su ogrtači kraljeva u Evropi tradicionalno ukrašavani skupocenim krznom lasice (hermelina).

Hermelin
Naslovna strana prvog izdanja knjige iz 2006. godine
Nastanak
AutorDobrilo Nenadić
Zemlja Srbija
Jeziksrpski
Sadržaj
Žanr / vrsta delaIstorijski roman
TemaMajski prevrat
Izdavanje
IzdavačPolitika, Narodna knjiga
Broj stranica222
Prevod
Datum
izdavanja
2006.
Klasifikacija
ISBN?86-331-3027-0

Tema uredi

Centralna tema romana je Majski prevrat, odnosno kraljeubistvo poslednjih Obrenovića. Autor se odlučio da jednu od velikih istorijskih tragedija sagledava iz drugačije perspektive, kroz priče o sudbinama ljudi koji su daleko od istorijske scene[1]. Priča prati glavne likove kapetana kraljeve garde Mihaila Valtrovića, profesora Đorđa Dimića i studenta Ljubu Čupu. Radnja se plete oko centralne teme, navodeći anegdote, vesti kako se primaju i šire, palanačka prepričavanja i kako se državna pitanja i događaji ogledaju u pojedincu.

„Hermelin” je i dokumentarni roman, po tome što je u njemu citirano mnogo dokumenata, različite vrste; a i neki likovi su stvarni, u prvom redu kad je reč o inteligenciji. U romanu je naveden niz istorijskih događaja: poseta Aleksandra Obrenovića Svetoj gori, Hilandaru i prvoj modernoj Olimpijadi 1896, demonstracije u glavnom gradu 23. marta 1903[2].

Radnja romana uredi

Roman počinje smrću bivšeg kralja Milana Obrenovića 29. januara 1901. u Beču, i reakcijama srpske javnosti na njegovu smrt u izgnanstvu i prethodnu svađu sa sinom, mladim kraljem Aleksandrom, zbog ženidbe Dragom Mašin. Sahrana kralja Milana u manastiru Krušedol, na teritoriji Austrougarske, bez ikakvih počasti sa srpske strane, izaziva buru negodovanja protiv kralja Aleksandra i kraljice Drage u beogradskom društvu, naročito među mladim oficirima i studentima. Ljubomir Jovanović Makanjić, poznatiji kao Ljuba Čupa, vođa studenata sa Velike škole, podstiče mlade oficire Iliju Radivojevića, Mihaila Ristića i Velimira Vemića protiv kraljice Drage, koja je jedini krivac za svađu oca i sina kralja: tako se u kafanskim razgovorima pijanih oficira i studenata formira začetak zavere protiv kralja Aleksandra.[3]

Dalji tok romana uglavnom prati doživljaje Mihaila Valtrovića, poručnika kraljeve garde, koji se kreće na periferiji istorijskih događaja koji se zbivaju oko njega. Rođen u sirotinji, kao sin služavke generala Jovana Belimarkovića, koga je kralj Aleksandar lično uzdigao do oficira kraljeve garde, Mihailo pokušava da popravi svoj položaj ženidbom sa bogatom udavačom. Kada mu se planovi izjalove, Mihailo pristupa zaverenicima, iako ga je kralj Aleksandar svega nekoliko nedelja ranije prevremeno unapredio u čin kapetana i obilno nagradio u novcu nakon studentskih demonstracija. Čak ni on, kome je kralj dao sve, ne oseća se dužnim da ga brani, već postupa kao običan najamnik i oportunista: na prekor generala Belomarkovića, koga je došao da uhapsi u noći prevrata, Mihailo gorko odgovara da mu čast i zakletva kralju ne znače ništa, pošto nije srpski oficir, već srpski siromah. Roman se završava tajnom sahranom kralja i kraljice u noći prevrata, kojoj prisustvuju samo jedan žandarm i pogrebnik, dok kapetan Mihailo posmatra krišom, iz senke, i krišom stavlja poslednju šaku zemlje na grob, kako bi pokrio komadić hermelinovog krzna sa kraljevog ogrtača.[4]

Prijem uredi

Roman Hermelin je u prvoj polovini 2007. godine bio među najčitanijim knjigama u mreži narodnih biblioteka u Srbiji.[5]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Hermelin - knjige Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. март 2016), Приступљено 29. 4. 2013.
  2. ^ Roman “Hermelin” Dobrilo Nenadić » Ana Atanasković Архивирано на сајту Wayback Machine (5. septembar 2012), Pristupljeno 29. 4. 2013.
  3. ^ Nenadić, Dobrilo (2006). Hermelin. Beograd: Politika. str. 7—12. ISBN 86-331-3027-0. OCLC 122508343. 
  4. ^ Nenadić, Dobrilo (2006). Hermelin. Beograd: Politika. str. 192—220. ISBN 86-331-3027-0. OCLC 122508343. 
  5. ^ Lista 25 najčitanijih knjiga u mreži narodnih biblioteka u Srbiji u prvoj polovini 2007. godine, Pristupljeno 29. 4. 2013.