Hidroelektrana Bajina Bašta
Hidroelektrana Bajina Bašta posluje u okviru preduzeća Drinsko-limske hidroelektrane koje su u sastavu Elektroprivrede Srbije.[1]
Hidroelektrana Bajina Bašta | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Najbliže naselje | Perućac, Bajina Bašta |
Reka | Drina |
Početak izgradnje | 1961. |
Podaci o jezeru | |
Zapremina | 0.345 km³ |
Površina | 12,4 km² |
Podaci o elektrani | |
Broj turbina | 4 |
Tip | pribranska |
Instalisana snaga | 420 MW |
Hidroelektrana „Bajina Bašta” uredi
Protočna hidroelektrana „Bajina Bašta” u Perućcu najveći je hidroenergetski objekat sagrađen na reci Drini.
Karakteristike HE „Bajina Bašta” uredi
Reka Drina je pregrađena betonskom branom visokom 90,5 metara i dugačkom 460 metara, koja formira veštačko jezero Perućac. Akumulaciono jezero u dužini od 52 km proteže se do Višegrada. Uz branu se nalazi mašinska zgrada sa 4 agregata pojedinačne snage 105.6 MW, koji godišnje u proseku proizvedu 1.522 GWh. Turbine su instalacione snage 109 MW sa 136,36 obrtaja u minutu. Generatori su aktivne snage 105,6 MW. Blok transformator je nominalne snage od 112 MVA. U objekte ove hidroelektrane ugrađeno je 250.000 tona cementa, 11.000 tona betonskog gvožđa i utrošeno oko 30.000 m³ građe.[2]
Istorija HE „Bajina Bašta” uredi
Pre Drugog svetskog rata, ideju o gradnji objekta na Drini imao je inženjer Miladin Pećinar. On je tada uradio predlog izgradnje hidroenergetskog postrojenja, na profilu koji je kasnije usvojen.
Prva faza izgradnje HE ”Bajina Bašta” otpočeta je 1961. godine, a završeni su radovi u maju 1962. godine. Obuhvatala je radove na prokopavanju novog korita Drine, na desnoj obali reke, dok je na levoj polovini korita izgrađen betonski zagat.
Druga faza izgradnje započela je rušenjem zagata prve faze, masovnim miniranjem u maju 1964. godine. Za skretanje reke kroz lamele na desnoj strani izgrađen je zemljani nasip. Do kraja 1965. godine izbetonirana je brana na oko 10 metara od krajnje visine, a mašinska zgrada je do jula 1965. godine je osposobljena za montažne radove.
Treća faza izgradnje se mogla izvršiti samo prilikom malog vodostaja reke Drine. Ovi radovi su izvršeni nakon prolećnih velikih voda 1966. godine. Hidroelektranu „Bajina Bašta” u Perućcu pustio je u pogon Josip Broz Tito, tadašnji predsednik Jugoslavije, 27. novembra 1966. godine.
Na izgradnji ovog objekta bilo je zaposleno, pored 22 inženjera i 45 tehničara- 65 poslovođa, 300 radnika mašinske i elektro struke, 350 tesara, 140 armirača, 125 minera, 90 betoničara, 30 zidara, i oko 550 nekvalifikovanih radnika, dok je na montaži opreme i drugim radovima bilo angažovano oko 700 radnika i tehničkog osoblja.
Galerija uredi
Reference uredi
- ^ „Predstavljamo Hidroelektrane u Srbiji”. Pristupljeno 8. 1. 2017.
- ^ „dlhe.rs”. Pristupljeno 8. 1. 2017.
Spoljašnje veze uredi
- Hidroelektrane Srbija
- Drinsko - limske hidroelektrane
- Hidroenergetika Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. januar 2017)