Hipomenoreja (lat. hipomenorrhoea) jedan je od poremećaja menstrualnog ciklusa u kome se menstruacije javljaju u redovnim vremenskim razmacima, ali su kratkotrajne i oskudne.

Hipomenoreja
Klasifikacija i spoljašnji resursi
Specijalnostginekologija
MKB-10N92.0
DiseasesDB946

Etiologija uredi

Hipomenoreja se najčešće javljaja kod organskih oštećenja endometrijiuma, koja mogu nastatati kao:

  • Jatrogena bolest,[1] npr. nakon preterano grube kiretaže.[2]
  • Patološki proces na endometrijumu, nrp. tuberkuloza endometrijuma).[3]
  • Ašarmanov sindrom,[4] koji je dosta čest uzrok hipomenoreje zbog srasline endometrijuma sa delimičnom obliteracijom materične šupljine.[5]
  • Hormonski poremećaji. Ovaj oblik hipomenoreja izazvan hormonskim poremećajem znatno se ređe sreće u kliničkoj praksi.

Hipomenoreju kao i oligomenoreju na treba svrstavati u grupu poremećaja koji su obuhvaćeni pod nazivom metroragija.

Klinička slika uredi

Menstruacije kod hipomenoreje najčešće se javljaju u redovnim menstrualnim ciklusima, ali traju samo jedan do dva dana (ponekad nekoliko sati), sa količinom izgubliene krvi koja je minimalna.[6]

Dijagnoza uredi

Anamneza

Čest podatak koji bolesnica navodi u anamnezi je onaj o prekidima trudnoće u prethodnom periodu ili podatak o drugim intervencijama, u materičnoj duplji, koji su rađene instrumentalno u cilju dijagnostike ili lečenja. Kako pri takvim intervencijama na materici može da dođe, zbog odlubljivanja sluzokože do samog materičnog mišića, i do srastanja dva suprotna zida materice. Tako se stvaraju priraslica koje smanjuju zapreminu matrične duplje i postaju glavni uzrok hipomenoreje u Ašermanovom sindromu, zbog koga se žena i obraća lekaru.

Imidžing ispitivanja

U cilju preciznije dijagnostike potrebno je uradi:

  • Histerosalpingografija - rendgensko snimanje materične duplje
  • Histeroskopija - pregled materične duplje histeroskopom (optičkim instrumentom koji se uvodi u materičnu duplju, i omogućava pogled okom u matericu).

Ova ispitivanja ne samo da su značajna za dijagnostiku već i za pravilnu procene obima promena radi donošenja konačne odluke o terapijskom zahvatu.

 
Histeroskopski nalaz priraslica u: a) antralnom delu vrata materice i v) materičnoj šupljini u Ašermanovom sindromu

Tarpija uredi

Tarapija hipomenoreje obično ne zahteva naročiti tretman. Ako se ipak pokaže da je terapija potrebna, lečenje se zasniva na uklanjanju uzroka čiji je jedan od simptoma hipomenoreja.[7]

Kod hipomenoreje izazvane traumatskim oštećenjem endometrijuma sa priraslicama u materičnoj šupljine, u cilju lečenja vrši se raskidanja postojećih i sprečavanja nastanka novih priraslica. Ova terapija identična je onoj kod Ašermanovog sindroma.[8]

Za lečenje tuberkulozom uzrokovana hipomenoreje, pored ostalih metoda koristi se i specifična antituberkulostatska terapija.[9]

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ De la etiología, el concepto y la profilaxis de la fiebre puerperal. (Die Ätiologie, der Begriff und die Prophylaxis des Kindbettfiebers. Escrita en 1860, publicada en 1861)
  2. ^ J. G. Asherman: Traumatic intrauterine adhesions. Journal of Obstetrics and Gynecology of the British Empire, 1950, 57: 892-896.
  3. ^ Rabau E, David A. Intrauterine adhesions:etiology, prevention, and treatment. Obstet Gynecol 1963; 22:626-629.
  4. ^ Conforti, Alessandro; Alviggi, Carlo; Mollo, Antonio; De Placido, Giuseppe; Magos, Adam (2013). „The management of Asherman syndrome: A review of literature”. Reproductive Biology and Endocrinology. 11: 118. PMC 3880005 . PMID 24373209. doi:10.1186/1477-7827-11-118 . 
  5. ^ Adoni, A, Palti, Z, Milwidsky, A, and Dolberg, M. The incidence of intrauterine adhesions following spontaneous abortion. Int J Fertil 1982;27(2):117-8.
  6. ^ Rabau E, David A. Intrauterine adhesions:etiology, prevention, and treatment. Obstet Gynecol 1963; 22:626-629.
  7. ^ Rochet Y, Dargent D,Bremond A, et al. The obstetrical outcome of women with surgically treated uterine synechiae. J Gynecol Obstet Biol Reprod 1979; 8 (8): 723–726.
  8. ^ Reddy S, Rock JA: Surgical management of complete obliteration of the endometrial cavity. Fertil Steril 1997, 67:172-174
  9. ^ Stillman, R. J.; Asarkof, N. (1985). „Association between mullerian duct malformations and Asherman syndrome in infertile women”. Obstetrics and Gynecology. 65 (5): 673—677. PMID 3982744. 

Spoljašnje veze uredi


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).